Piše: Sara Strinavić
Obrazovni sustav jedna je od najvažnijih društvenih institucija kroz koju se oblikuju znanje, stavovi i vrijednosti budućih generacija. Škola nije samo mjesto na kojem učenici usvajaju nastavne sadržaje, nego i prostor u kojem uče što znači poštovati druge ljude, preuzimati odgovornost, razvijati osjećaj solidarnosti i živjeti u skladu s temeljnim vrijednostima Republike Hrvatske. Upravo zato hrvatski obrazovni sustav ima ključnu ulogu u promicanju ustavnih vrijednosti poput ravnopravnosti spolova, jednakosti svih građana, ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, socijalne pravde i vladavine prava.
Ustav Republike Hrvatske među najvišim vrednotama ustavnog poretka navodi slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost, poštivanje prava čovjeka, socijalnu pravdu, vladavinu prava i ravnopravnost spolova. Te vrijednosti nisu samo pravna načela, nego temelj funkcioniranja demokratskog društva. Njihovo ostvarivanje počinje upravo u obrazovanju, gdje mladi stječu znanja, ali i razvijaju svijest o vlastitim pravima i odgovornostima prema zajednici.
Prve spoznaje o međusobnom poštovanju djeca stječu u obitelji, no škola im pruža priliku da te vrijednosti svakodnevno primjenjuju u široj zajednici. U razredu učenici surađuju s vršnjacima različitih sposobnosti, interesa, socijalnog podrijetla i svjetonazora. Kroz zajedničke projekte, rasprave i timski rad uče prihvaćati različitosti, razvijati toleranciju i rješavati nesuglasice dijalogom, što predstavlja jednu od temeljnih pretpostavki demokratskog društva.
Posebnu ulogu u tome ima građanski odgoj i obrazovanje, koji se u hrvatskim školama provodi kao međupredmetna tema. Njegov je cilj razvijati demokratsku političku kulturu, odgovorno građanstvo, poštivanje ljudskih prava, ravnopravnost spolova i aktivno sudjelovanje u društvenom životu. Na taj način učenici ne uče samo kako funkcioniraju državne institucije, nego i zašto su odgovornost, dijalog i poštivanje zakona važni za svakodnevni život.
Jedna od vrijednosti kojoj obrazovni sustav posvećuje posebnu pozornost jest ravnopravnost spolova. To znači da djevojčice i dječaci imaju jednako pravo na obrazovanje, razvijanje vlastitih sposobnosti i slobodan izbor budućeg zanimanja. Suvremena škola nastoji poticati mlade da karijeru biraju prema interesima i talentima, a ne prema tradicionalnim stereotipima o tome koja su zanimanja “muška”, a koja “ženska”.
Koliko je hrvatski obrazovni sustav u tome napredovao pokazuju i službeni podaci. Prema Državnom zavodu za statistiku, tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je diplomiralo 31.435 studenata, a čak 61,8 posto činile su žene. Istodobno, podaci Europskog instituta za ravnopravnost spolova pokazuju da više od polovice žena u Hrvatskoj, njih oko 52 posto, ima završeno tercijarno obrazovanje, dok je taj udio kod muškaraca znatno manji. To potvrđuje da je visoko obrazovanje danas jednako dostupno ženama i muškarcima te da obrazovni sustav uspješno doprinosi ostvarivanju ustavnog načela jednakosti.
Posebno je značajan napredak u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Iako se ta zanimanja tradicionalno smatraju “muškima”, žene danas čine oko 39 posto svih diplomiranih u STEM području u Hrvatskoj. Time se postupno ruše dugogodišnji stereotipi i otvaraju jednake mogućnosti mladima bez obzira na spol, što predstavlja važan doprinos ravnopravnosti na tržištu rada i u društvu općenito.
Škola također ima važnu ulogu u sprječavanju diskriminacije i svih oblika nasilja. Kroz preventivne programe, radionice i suradnju s roditeljima učenike se potiče na nenasilnu komunikaciju, međusobno poštovanje i odgovorno ponašanje. Posebna se pozornost posvećuje prevenciji vršnjačkog nasilja, govora mržnje i nasilja putem interneta, koji predstavljaju ozbiljne izazove suvremenog društva.
Važnu odgovornost imaju i učitelji, koji svojim radom i osobnim primjerom učenicima pokazuju kako se poštuju pravila, kako se sukobi rješavaju razgovorom te kako izgleda pravedno i odgovorno ponašanje. Njihov autoritet ne proizlazi samo iz stručnog znanja nego i iz sposobnosti da kod učenika razvijaju osjećaj međusobnog uvažavanja i odgovornosti.
Osim redovne nastave, vrijednosti Ustava razvijaju se kroz brojne izvannastavne aktivnosti. Volontiranje, humanitarne akcije, učeničke zadruge, debate i rad učeničkih vijeća omogućuju mladima da u praksi razvijaju solidarnost, društvenu odgovornost i osjećaj pripadnosti zajednici. Takva iskustva često imaju dugoročan utjecaj na razvoj aktivnih i odgovornih građana.
Obrazovni sustav ujedno ima važnu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta i kulturne baštine. Nastava hrvatskog jezika, povijesti, geografije i drugih predmeta učenicima približava hrvatsku povijest, demokratski razvoj države, Domovinski rat te ustavne vrijednosti na kojima počiva Republika Hrvatska. Domoljublje pritom nije suprotno poštivanju ljudskih prava i različitosti, nego upravo proizlazi iz vrijednosti slobode, demokracije i odgovornosti prema vlastitoj državi.
U vremenu digitalnih medija i sve veće količine informacija, škola ima još jednu važnu zadaću – razvijati kritičko mišljenje i medijsku pismenost. Učenici moraju naučiti razlikovati provjerene informacije od dezinformacija, razvijati sposobnost argumentirane rasprave i odgovornog sudjelovanja u javnom prostoru. Time obrazovanje izravno pridonosi očuvanju demokratskog poretka i otpornosti hrvatskog društva na manipulacije i govor mržnje.
Uloga hrvatskog obrazovnog sustava stoga daleko nadilazi prijenos znanja. On oblikuje buduće građane koji će svojim ponašanjem čuvati i razvijati vrijednosti na kojima počiva Republika Hrvatska. Ravnopravnost spolova, jednakost, poštivanje ljudskog dostojanstva, tolerancija i socijalna pravda ne nastaju same od sebe. One se uče, razvijaju i svakodnevno potvrđuju upravo kroz obrazovanje. Zato ulaganje u kvalitetan, uključiv i suvremen obrazovni sustav predstavlja jedno od najvažnijih ulaganja u budućnost hrvatskog društva te u očuvanje ustavnih vrijednosti koje povezuju građane i jačaju demokratski razvoj Republike Hrvatske.
Ovaj projekt financiran je sredstvima za poticanje pluralizma Agencije za el.medije
