Piše: Sara Strinavić
Demokracija ne počinje izlaskom na izbore, nego razumijevanjem vlastitih prava, odgovornosti i načina na koji funkcionira država. Obrazovanje za demokraciju zato ima važnu ulogu u razvoju društva u kojem građani razumiju ustavne vrijednosti, poštuju različitosti i aktivno sudjeluju u donošenju odluka koje utječu na njihov svakodnevni život.
Ustav Republike Hrvatske u članku 3. među najviše vrednote ustavnog poretka ubraja slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, socijalnu pravdu, poštivanje ljudskih prava, vladavinu prava i demokratski višestranački sustav. Riječ je o načelima koja nisu samo pravna osnova države, nego i temelj odnosa među građanima.
Međutim, istraživanja upozoravaju na ozbiljan problem: politička pismenost mladih u Hrvatskoj na zabrinjavajuće je niskoj razini. Istraživanje „Politička kompetencija mladih na pragu odraslosti”, koje je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveo tijekom ožujka i travnja 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1285 učenika završnih razreda srednjih škola, pokazalo je velike nedostatke u poznavanju političkog sustava i demokratskih institucija.
Na ukupno 19 pitanja o političkim pojmovima, ustavnom ustrojstvu i aktualnim političkim događajima učenici su u prosjeku točno odgovorili na samo osam. Tek 45,4 posto ispitanika znalo je da je Ustav temeljni pravno-politički akt države, dok je 15,3 posto pogrešno smatralo da je riječ o programu rada predsjednika Republike.
Takvi rezultati potvrđuju da znatan dio mladih u Hrvatskoj završava srednjoškolsko obrazovanje politički nedovoljno pismen. Problem nije samo u nepoznavanju pojedinih činjenica, nego i u ograničenom razumijevanju funkcioniranja demokratskog sustava.
Istraživanje je pokazalo i razlike među učenicima različitih obrazovnih programa. Gimnazijalci u pravilu ostvaruju bolje rezultate od učenika strukovnih škola, posebno trogodišnjih programa. Time se otvara i pitanje jednakih mogućnosti za stjecanje građanskih kompetencija, neovisno o vrsti škole koju učenik pohađa.
Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskom je obrazovnom sustavu od školske godine 2019./2020. uređen kao međupredmetna tema. Njegov kurikulum obuhvaća ljudska prava, demokraciju, političke institucije, ravnopravnost spolova, solidarnost i aktivno građanstvo. Cilj je razvijati sposobnost kritičkog razmišljanja, argumentirane rasprave i odgovornog sudjelovanja u društvu.
Posebno mjesto u demokratskom obrazovanju zauzima ravnopravnost žena i muškaraca. Ona podrazumijeva jednaka prava, mogućnosti i zaštitu od diskriminacije u obrazovanju, zapošljavanju, obiteljskom i javnom životu. Učenici bi tijekom obrazovanja trebali naučiti prepoznati spolne stereotipe i razumjeti da osobne sposobnosti, obrazovni izbori i profesionalne mogućnosti ne smiju biti ograničeni spolom.
Istraživanje iz 2026. pokazalo je da su stavovi maturanata prema ravnopravnosti spolova pretežno egalitarni, ali i da približno petina smatra kako bi se žene trebale prvenstveno posvetiti kućanstvu i djeci. Oko trećine ispitanika smatra da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima, a ne za tehniku i informatiku. Takvi rezultati pokazuju da su spolni stereotipi i dalje prisutni među dijelom mladih.
Obrazovanje za demokraciju uključuje i razumijevanje slobode izražavanja, prava nacionalnih manjina, dostojanstva svakog pojedinca te važnosti tolerancije. Demokratsko društvo omogućuje različita politička, vjerska i svjetonazorska uvjerenja, uz obvezu poštivanja zakona i prava drugih.
Pritom politička pismenost ne znači prihvaćanje određene političke ideologije. Ona podrazumijeva sposobnost razlikovanja činjenica od mišljenja, razumijevanje nadležnosti institucija, prepoznavanje dezinformacija i mogućnost donošenja vlastitih političkih odluka na temelju provjerenih informacija.
Rezultati istraživanja istodobno pokazuju da mladi nisu nezainteresirani za sve oblike društvenog djelovanja. Mnogi iskazuju spremnost na volontiranje, doniranje i sudjelovanje u građanskim inicijativama, iako je njihovo povjerenje u političke institucije nisko.
Zbog toga obrazovanje za demokraciju ne može biti ograničeno samo na usvajanje teorijskog znanja. Ono mora uključivati mogućnosti rasprave, sudjelovanje u radu učeničkih vijeća, upoznavanje lokalnih institucija i praktično ostvarivanje građanskih prava.
Razvijanje političke i građanske pismenosti važno je i nakon završetka formalnog obrazovanja. Mediji, organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i javne institucije mogu pridonositi dostupnosti provjerenih informacija i razumijevanju demokratskih procesa.
Ustavne vrijednosti dobivaju stvarno značenje kada se primjenjuju u svakodnevnom životu: kroz jednako postupanje prema ženama i muškarcima, poštivanje ljudskog dostojanstva, pravo na različito mišljenje i mogućnost svakog građanina da sudjeluje u životu zajednice. Obrazovanje koje razvija takva znanja i vještine jedan je od temelja dugoročnog očuvanja demokratskog poretka Republike Hrvatske.
Projekt financiran sredstvima za poticanje pluralizma u el. medijima Agencije za medije
