Piše Sara Strinavić
Ravnopravno društvo ne nastaje samo donošenjem zakona i usvajanjem nacionalnih strategija. Ono se izgrađuje u svakodnevnom životu, u gradovima, općinama i naseljima u kojima građani ostvaruju svoja prava, sudjeluju u donošenju odluka i koriste javne usluge. Upravo su lokalne zajednice prostor u kojem se najbolje može vidjeti koliko su ustavne vrijednosti Republike Hrvatske doista prisutne u društvenoj praksi.
Ustav Republike Hrvatske u članku 3. među najviše vrednote ustavnog poretka ubraja jednakost, ravnopravnost spolova, socijalnu pravdu i poštivanje prava čovjeka. Međutim, njihovo ostvarivanje ne ovisi isključivo o državnim institucijama. Veliku odgovornost imaju gradovi, općine i županije, koji svojim odlukama neposredno utječu na kvalitetu života stanovništva.
Od dostupnosti dječjih vrtića i pomoći starijim osobama do pristupačnosti javnih prostora, mogućnosti zapošljavanja i sudjelovanja građana u odlučivanju, lokalne politike mogu pridonositi jednakim mogućnostima ili produbljivati postojeće društvene razlike.
Žene čine većinu stanovništva, ali manjinu lokalnih čelnika
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da žene čine 51,1 posto stanovništva Hrvatske. Ipak, njihova zastupljenost na vodećim položajima lokalne i regionalne samouprave znatno je manja.
Na lokalnim izborima 2025. godine izabrano je ukupno 757 čelnih osoba u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, uključujući njihove zamjenike. Među njima je bilo samo 17,2 posto žena, dok su muškarci činili 82,8 posto.
Posebno je izražena razlika na općinskoj razini, gdje je među načelnicima i njihovim zamjenicima bilo svega 14,3 posto žena. Među gradonačelnicima i njihovim zamjenicima udio žena iznosio je 22,4 posto.
Usporedba s 2021. godinom pokazuje tek blagi pomak. Tada su žene činile 15,8 posto izabranih lokalnih i regionalnih čelnika te njihovih zamjenika.
Takvi podaci otvaraju pitanje prepreka s kojima se žene susreću pri uključivanju u lokalni politički život. Među mogućim čimbenicima nalaze se tradicionalna očekivanja o obiteljskim obvezama, nedovoljna politička podrška te otežano usklađivanje profesionalnog, obiteljskog i javnog djelovanja.
Ravnopravnost pritom ne podrazumijeva samo pravo kandidiranja na izborima. Ona uključuje stvaranje društvenih okolnosti u kojima žene i muškarci imaju usporedive mogućnosti sudjelovanja u političkom životu.
Primjeri iz hrvatskih gradova pokazuju da su promjene moguće
Pojedine hrvatske lokalne zajednice već provode mjere kojima nastoje unaprijediti ravnopravnost i zaštitu ljudskih prava.
Gradsko vijeće Rijeke u svibnju 2023. godine usvojilo je Rezoluciju o proglašenju Grada Rijeke sigurnim mjestom za žene. Tim dokumentom Grad se obvezao na razvoj politika usmjerenih na sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja, dostupnost podrške žrtvama i edukaciju nadležnih službi.
Takva odluka pokazuje kako lokalna samouprava može preuzeti aktivniju ulogu u zaštiti sigurnosti i dostojanstva građana. Naravno, sama rezolucija ne jamči ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Njezina se vrijednost mora procjenjivati prema konkretnim mjerama i rezultatima.
Grad Zagreb također provodi aktivnosti povezane s ravnopravnošću spolova. U ožujku 2026. predstavljena je publikacija „Grad Zagreb za ravnopravnost spolova”, koja donosi pregled pokazatelja i aktivnosti provedenih u okviru Akcijskog plana za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini za razdoblje od 2021. do 2025. godine.
Važan dio takvih politika odnosi se na uklanjanje stereotipa u obrazovanju, profesionalnom životu i javnom prostoru. Kada lokalne institucije potiču jednaku vidljivost žena i muškaraca u različitim zanimanjima i društvenim ulogama, pridonose promjeni ustaljenih očekivanja o tome koji su poslovi ili odgovornosti namijenjeni pojedinom spolu.
Ravnopravnost počinje dostupnošću javnih usluga
Jedan od najvažnijih načina na koje lokalne zajednice mogu poticati ravnopravnost jest osiguravanje dostupnih i kvalitetnih javnih usluga.
Primjerice, nedostatak mjesta u dječjim vrtićima može otežati povratak roditelja na tržište rada. U obiteljima u kojima najveći dio skrbi o djeci preuzimaju žene takav problem može imati dodatne posljedice za njihovu ekonomsku samostalnost i profesionalni razvoj.
Slično vrijedi za organiziranu pomoć starijim osobama, dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te javni prijevoz u ruralnim područjima.
Manja općina koja osigurava prijevoz starijih stanovnika do zdravstvenih ustanova ili organizira pomoć u kući ne rješava samo komunalno ili socijalno pitanje. Takvim mjerama pridonosi jednakosti pristupa osnovnim uslugama, osobito za građane koji zbog dobi, invaliditeta ili materijalnih okolnosti imaju manje mogućnosti samostalnog kretanja.
Građani moraju imati priliku sudjelovati u odlučivanju
Ravnopravno društvo podrazumijeva i mogućnost građana da utječu na odluke koje određuju njihov svakodnevni život.
Jedan od primjera takve prakse nalazi se u Rijeci, gdje građani mogu sudjelovati u planiranju gradskog proračuna putem malih komunalnih akcija, Riječkog programa lokalnog partnerstva i drugih oblika participativnog proračuna.
Takvi mehanizmi omogućuju stanovnicima da predlažu lokalne projekte i izražavaju potrebe svojih zajednica.
Posebno je važno uključivanje skupina koje se rjeđe čuju u javnim raspravama, poput mladih, starijih osoba, osoba s invaliditetom i stanovnika udaljenijih naselja.
Lokalna demokracija kvalitetnija je kada se odluke ne donose samo unutar uskog kruga političkih predstavnika, nego uz stvarno sudjelovanje zainteresirane javnosti.
Od ustavnog načela do svakodnevne prakse
Izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu pokazuje da u Hrvatskoj i dalje postoje izazovi u ostvarivanju ravnopravnosti. Institucija je tijekom godine postupala u 2264 predmeta, što je 13 posto više nego prethodne godine.
Takvi podaci potvrđuju važnost stalnog institucionalnog praćenja diskriminacije i zaštite prava građana, ali i potrebu preventivnog djelovanja na svim razinama društva.
Upravo zato lokalne zajednice imaju posebno važnu ulogu. Gradovi i općine mogu razvijati programe obrazovanja, podupirati organizacije civilnog društva, unapređivati javne usluge i stvarati uvjete za ravnopravnije sudjelovanje stanovništva u društvenom životu.
Pritom je važno razumjeti da se ravnopravnost ne ostvaruje suprotstavljanjem žena i muškaraca niti davanjem neopravdanih prednosti pojedinim skupinama. Njezin je temelj uklanjanje diskriminacije i stvaranje jednakih mogućnosti uz uvažavanje stvarnih životnih okolnosti pojedinaca.
Hrvatsko društvo svoju demokratsku kvalitetu ne pokazuje samo zakonima koje donosi, nego i načinom na koji se prema građanima odnose lokalne institucije.
Zajednica u kojoj su javne usluge dostupne, različitosti se poštuju, a građani imaju mogućnost sudjelovati u odlučivanju postaje prostor u kojem ustavne vrijednosti dobivaju konkretan sadržaj.
Izgradnja ravnopravnog društva zato počinje upravo ondje gdje ljudi žive. U gradskim četvrtima, općinama, školama, ustanovama i svakodnevnim međuljudskim odnosima. Jer snaga demokracije ne mjeri se samo njezinim institucijama, nego i time koliko se svaki pojedinac u vlastitoj zajednici osjeća ravnopravnim i poštovanim.
Projekt financiran sredstvima za poticanje pluralizma u el. medijima Agencije za medije
