Autor dijela DP-ovog demografskog programa Stjepan Šterc gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića gdje je komentirao strategije društvenog oporavka i demografsko stanje Hrvatske.

“Demografski pokazatelji su takvi da se moralo stati na loptu i reći da je dosta. Sad je u pitanju opstanak”, naglašava Šterc.

No, o konkretnim strategijama se malo govorilo u kampanjama.

Šterc objašnjava da je to zato što u kampanjama sudjeluju uglavnom političari: “Skoro se cijela naša javnost pretvorila u politički determinizam. Gotovo da niste imali znanstvenika koji su sudjelovali u kampanjama pa se nije eksplicitno govorilo, osim načelno, da će se baviti tom tematikom.”

Što se učinilo dosad?

“Samo retorička forma, gdje se javnim izrazima ukazivalo na važnost, ali donesene strategije i dokumenti su politički dokumenti više nego strategije”, ističe Šterc te pojašnjava: “U pravoj strategiji moraju jasno biti razrađeni poticajni modeli. Samo se govorilo o tome, a kad se vraćam unazad, kad sam branio prvu strategiju demografskog razvitka 1996. godine, nitko nikad nije bio protiv toga, ali kad je trebalo doći do provedbe tu je dolazilo do problema.”

Upitan zašto je dolazilo do problema, odgovara: “Imate jedan stav da se u sve može dirati osim u porezni sustav. Porezni poticaji su ključni poticaji za usmjeravanje procesa. Ako se tome pristupi na ozbiljan i stručan način, onda ćemo nešto i napraviti.”

Ima li Hrvatska imigracijsku politiku?

Šterc smatra da Hrvatska nema imigracijsku politiku, a da i ono što ima, vode poslodavci i MUP.

“Interes je dvosmjerni. Ne smije se zanemariti ni populacija koja dolazi niti zemlja primateljica. Sklad se mora doseći postupcima koji su jasno definirani u zakonitostima migriranja stanovništva”, tvrdi Šterc.

“U Hrvatskoj je registrirano 600 agencija za dohvat radne snage. Kad planirate investicije i profit, kako je moguće da ne planirate ključan faktor, a to je ljudska populacija?

Ako to niste planirali, fokusirali ste se isključivo na dohvat jeftine radne snage umjesto da ste oba modela primjenjivali, i dohvata radne snage i klasičnu populacijsku politiku gdje stimulirate reprodukciju stanovništva te selektivnu migraciju. Mora postojati sklad”, objasnio je.

Najvažnije poticajne mjere

Kao najvažnije poticajne mjere ističe porezne, stambene, radne i sigurnosne poticaje.

Govoreći o stambenim mjerama, navodi dobar primjer iz susjedne Mađarske, koja daje kredite za rješavanje stambenog pitanja mladima koji stupaju u zajednicu.

“Imamo primjere i iz susjedne Slovenije, gdje se u demografsku revitalizaciju uključuju i neki drugi poticaji poput decentralizacije države. Kod nas je sve što se tiče politike u Zagrebu. To su odluke koje čekaju novu vlast”, kazao je demograf.

“Trebao bi se, po izraelskom modelu, osnovati strateški ured pri vladi, koji bi izrazvno bio odgovoran premijeru. Oni bi testirali odluke pojedinih resora da vide jesu li one u strateškom nacionalnom interesu”, dodao je.,