Nedjelja, 27 rujna, 2026
No menu items!
NaslovnicaAktualno„Građani ne mogu biti taoci jednog operatera“: HSLS traži novi model javnog...

„Građani ne mogu biti taoci jednog operatera“: HSLS traži novi model javnog prijevoza u Zagrebu

Nevenka Lastrić-Đurić, v.d. predsjednice zagrebačkog HSLS-a i državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, poručila je kako pred najavljeni štrajk ZET-a i Zagrebačkog holdinga građanima treba ponuditi konkretan plan funkcioniranja grada, ali i dugoročno promijeniti način organizacije javnog prijevoza. Kao jedno od rješenja predlaže uključivanje dodatnih, pa i privatnih prijevoznika, uz jedinstvenu kartu i gradski nadzor, piše Jutarnji

Lastrić-Đurić naglašava da ne ulazi u spor između sindikata i Grada niti procjenjuje opravdanost njihovih zahtjeva. Pravo na štrajk, kaže, mora se poštovati, ali gradska vlast istodobno mora objasniti kako će stotine tisuća ljudi doći na posao, u škole, bolnice i druge ustanove ako javni prijevoz stane.

Posebno kritizira poruku da se građani jednostavno moraju sami snaći. Upozorava da nemaju svi automobil niti si mogu priuštiti taksi, a povećan broj vozila na cestama dodatno bi usporio promet i pogodio i one koji ZET inače ne koriste.

HSLS pritom otvara i pitanje dugoročnog modela upravljanja gradskim poduzećima. Lastrić-Đurić smatra da se Zagreb treba odmaknuti od sustava koji je, prema njezinim riječima, politički učvrstio Milan Bandić, a u kojem je Holding služio i kao prostor političkog utjecaja i kadroviranja.

Kao mogući model navodi sustav u kojem bi Grad i dalje određivao mrežu linija, cijene karata, učestalost polazaka i standarde usluge, dok bi u samom prijevozu, uz ZET, sudjelovali i drugi kvalificirani operateri. Putnici bi pritom koristili zajedničku kartu i jedinstveni sustav informiranja.

Po njezinu mišljenju, najveća vrijednost takvog sustava bila bi postojanje alternative. Ako bi jedan prijevoznik obustavio rad, drugi operateri mogli bi nastaviti voziti svoje linije. HSLS bi, kaže, ozbiljno razmotrio i postupno otvaranje dijela autobusnog prijevoza te usluga čistoće konkurenciji.

Kao primjere navodi Stockholm, Kopenhagen i Helsinki, gdje javna tijela planiraju i nadziru prijevoz, dok dio usluga obavljaju ugovoreni privatni prijevoznici. Takav model, tvrdi, može kombinirati javnu odgovornost, tržišno natjecanje i zaštitu radnih prava.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

NAJNOVIJE

spot_img