Vesna Škare Ožbolt bila je jedna od onih koji su na današnji dan prije točno 25 godina bili u Ženevi na pregovorima s pobunjenim Srbima.
Hrvatska je od početka borbe za neovisnost bila zatrpana raznim mirovnim planovima međunarodne zajednice. Deseci emisara dolazili su u Zagreb, a poslije i Beograd i Knin, no Slobodan Milošević i srpski pobunjenici ništa nisu prihvaćali.
Službeni Zagreb bio je koperativniji, a istodobno je provodio i plan vojnih akcija za oslobađanje tada trećine okupiranog teritorija. Nakon još jedne bezuspješne runde pregovora, koja se održala točno na današnji dan prije 25 godina u Ženevi, predsjednik Franjo Tuđman odlučio je – idemo u akciju Oluja.
Sve te dane uz njega bila je i njegova bliska suradnica Vesna Škare Ožbolt, s kojom je u Dnevniku Nove TV razgovarao reporter Mislav Bago.
Priznala je da je strahovala od mogućnosti da Srbi pristanu na uvjete koje traži Hrvatska, što bi značilo da se akcija Oluja neće provesti.
“Nekoliko je bilo strahova. Poslani smo s ciljem da od njih dobijemo odgovor – hoće li se politički integrirati u Hrvatsku ili neće. Međutim, kada smo došli na pregovore, predsjedavajući pregovarači su malo razgovarali s jednima pa s drugima, odvojeno. Kužili su da se nešto sprema. To mi je Stoltenberg rekao u dvorištu na jednoj stanci. Rekao je da zna da spremamo vojnu opciju i da mu uopće nije jasno zašto ne prihvaćamo ništa što je predložio. A predlagao je nešto što se predlagalo već milijun puta i nikad nije prihvaćeno.
Potom je u razgovoru s Martićem rekao da mi nudimo političku i ekonomsku integraciju, na što je, bar se tako činilo, Martić rekao da to ne dolazi u obzir. A onda smo rekli: ‘Želimo razgovarati i suočiti se s njima’“, priča Škare Ožbolt.
Nakon što je predsjednik Tuđman obaviješten o ishodu pregovora, dok su ona i Ivić Pašalić stigli u Predsjedničke dvore, kaže Škare Ožbolt, već je bilo završeno i Vijeće nacionalne sigurnosti.
“Mi smo po dolasku iz Ženeve samo preselili na razgovore sa zapovjednicima, mirovnim posrednicima, predstavnikom UN-a koji je s nama već prošao jedan test s akcijom Bljesak, kada je od šoka govorio na japanskom. Sada je bio puno mirniji i rekao je da sve razumije. Svi su znali da pripremamo vojnu akciju, ali nisu znali kada”, kaže.
Dodaje da su ona i suradnici mislili da će akcija trajati bar četiri do pet dana.
“Milošević je bio svjestan da mu se raspada kula od karata. Njemu je glavni cilj uvijek bila Bosna, nije bila Hrvatska”, ističe Škare Ožbolt.
Nakon Oluje događaju se Grubori na koje je, prisjeća se Škare Ožbolt, predsjednik Tuđman reagirao ljutito i užasnuto.
“Vrlo brzo su se dogodile istrage i procesuirani su zločini”, rekla je i komentirala dolazak potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obljetnicu Oluje u Knin.
“To je nova kvaliteta u odnosima koja se treba dalje nadograđivati i stalno na njoj treba raditi. Nije jednostavno normalizirati hrvatsko-srpske odnose. To treba biti sitni vez, ali kontinuirani”, smatra Škare Ožbolt. Donosi Dnevnik.hr