Komentatorica i urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović, koja je godinama pratila sudske postupke povezane s Domovinskim ratom i rad Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, upozorila je na izostanak odgovarajućih sudskih epiloga za zločine počinjene u Vukovaru i Škabrnji. Govoreći iz Vukovara na 35. obljetnicu pada grada, izrazila je nezadovoljstvo rezultatima međunarodnog pravosuđa, ali i postupanjem hrvatskih vlasti.
Petrović je ocijenila da je Vukovar ostao bez pravde unatoč brojnim optužnicama i postupcima pred Haškim sudom. Podsjetila je da su se zločini počinjeni u Vukovaru spominjali u predmetima protiv Slavka Dokmanovića, Slobodana Miloševića, Gorana Hadžića, Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića i Miroslava Radića te Jovice Stanišića i Franka Simatovića.
Prema njezinim riječima, velik dio postupaka nije rezultirao sudskim odlukama koje bi na odgovarajući način obuhvatile razmjere stradanja u Vukovaru.
Hrvatska propustila priliku za reviziju presude o genocidu
Petrović je posebno kritizirala hrvatske vlasti zbog, kako smatra, propuštene mogućnosti revizije presude Međunarodnog suda pravde iz 2015. godine u postupku Hrvatske protiv Srbije.
Istaknula je da je rok za traženje revizije pravomoćne presude iznosio sedam godina te da Hrvatska u tom razdoblju nije pronašla nove dokaze na temelju kojih bi mogla pokrenuti postupak.
Smatra da je trebalo pokušati postići da se zločini na području Vukovara i Ovčare pravno kvalificiraju kao genocid.
Prema njezinoj ocjeni, propuštena je prilika da se barem dio događaja povezanih s Vukovarom dodatno razmotri pred međunarodnim pravosuđem.
Petrović: Škabrnja je izostavljena iz optužnice protiv Ratka Mladića
Govoreći o Škabrnji, Petrović je podsjetila da je Ratko Mladić bio obuhvaćen ranijom optužnicom koja se odnosila i na zločine na hrvatskom području.
Međutim, tijekom kasnijeg postupanja optužbe povezane sa Škabrnjom izostavljene su iz predmeta.
Prema njezinim riječima, tadašnji glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz objasnio je takvu odluku potrebom za učinkovitošću postupka, odnosno procjenom da bi uključivanje dodatnih zločina znatno produljilo suđenje.
Petrović je takvo obrazloženje ocijenila neprihvatljivim.
Podsjetila je da je za zločine počinjene u Škabrnji odgovarala Zorana Banić, medicinska sestra iz Gornjeg Zemunika, koja je bila optužena za sudjelovanje u mučenju stanovnika.
Sudbina nestalih i dalje je otvoreno pitanje
Petrović je istaknula da su nedostatni rezultati sudskih postupaka posebno bolni kada se promatraju zajedno s neriješenom sudbinom osoba nestalih tijekom Domovinskog rata.
Iako je prošlo 35 godina od stradanja Vukovara i Škabrnje, brojne obitelji još uvijek nemaju odgovore o sudbini svojih najmilijih.
Prema njezinoj ocjeni, o ratnim zločinima, presudama i nestalima govori se desetljećima, ali je stvarni napredak ostao ograničen.
Njezine izjave ponovno su otvorile pitanje odgovornosti međunarodnih i domaćih institucija za procesuiranje ratnih zločina počinjenih tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku.

