Na početku prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića, u studenom 2016. godine, dug je iznosio 283,4 milijarde kuna, što je za 20-ak milijardi manje nego što je iznosio u travnju ove godine
Hrvatska narodna banka objavila je najnovije podatke o dugu opće države koji je prvi put u hrvatskoj povijesti, potkraj travnja, iznosio više od 300 milijardi kuna, točnije 304,9 milijardi kuna.
Hrvatski dug porastao je u jeku zatvaranja gospodarstva zbog pandemije korona virusa kada se država “krpala” zbog pada gospodarskih aktivnosti i mjera koje su uvedene radi spašavanja radnih mjesta i ukupnog gospodarstva. U travnju je dug opće države porastao za više od 6 milijardi kuna, s 298,8 na 304,9 milijardi kuna.
Hrvatski dug opće države posljednji je put bio ispod 290 milijardi kuna u svibnju prošle godine. U drugom dijelu 2019. “poletio” je na 297 milijardi da bi ponovno pao početkom 2020. na 291 milijardu u siječnju i veljači. Zatim stiže koronakriza i on potkraj ožujka iznosi 298,8 milijardi, a u travnju je prešao i granicu od 300 milijardi kuna.
Na početku prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića, u studenom 2016. godine, dug je iznosio 283,4 milijarde kuna, što je za 20-ak milijardi manje nego što je iznosio u travnju ove godine. No, to nije bio problem dok je hrvatski BDP rastao brže nego dug pa je udio duga u BDP-u cijelo vrijeme padao. Upravo je to bio jaki argument premijera Andreja Plenkovića za kandidaturu za uvođenje eura u Hrvatskoj, javlja RTL.
U koronakrizi su se trendovi promijenili, BDP će sigurno padati, dug je počeo rasti pa će sigurno udio duga u BDP-u porasti dok se situacija ne smiri. No, vjerojatno će se oglasiti zvono na uzbunu sada kada je hrvatski dug prvi put premašio iznos od 300 milijardi kuna.