Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, prema najavama bi idućeg tjedna trebao sudjelovati na okupljanju istaknutih predstavnika američkog konzervativnog pokreta MAGA na imanju Mar-a-Lago predsjednika Donalda Trumpa na Floridi. Skup će se održati nakon američkih kongresnih izbora zakazanih za utorak, 3. studenoga, a glavna tema bit će politička budućnost SAD-a i predsjednički izbori 2028. godine. Informaciju o Dodikovu očekivanom dolasku objavio je američki The Atlantic, a prenosi Tomislav Šoštarić za Jutarnji list.
Prema informacijama novinara Isaaca Stanley-Beckera, Dodikov dolazak potvrdilo je nekoliko osoba upoznatih s njegovim planovima putovanja. Sugovornici su pritom upozorili da su moguće promjene u posljednjem trenutku, zbog čega njegovo sudjelovanje još nije službeno potvrđeno.
Događaj pod nazivom CPAC Circle Retreat and Gala okupit će američke političare, donatore i istaknute predstavnike konzervativnog pokreta. Među najavljenim govornicima nalaze se američki ministar rada, senatori Mike Lee i Rick Scott te Eduardo Bolsonaro, član poznate brazilske političke obitelji.
Predsjednik Američke konzervativne unije Matt Schlapp, koji organizira okupljanje, nije želio potvrditi Dodikov dolazak. Izjavio je da će među uzvanicima biti zanimljiva skupina donatora i važnih gostiju, ali organizatori neće otkrivati njihov identitet osim kada je riječ o službenim govornicima.
Republika Srpska milijune dolara potrošila na lobiranje u Washingtonu
Dodikov mogući odlazak u Mar-a-Lago dolazi nakon višemjesečne lobističke kampanje koju su vlasti Republike Srpske vodile među osobama bliskima Trumpovoj administraciji.
U te su aktivnosti uloženi milijuni dolara, a angažirano je nekoliko poznatih američkih političkih savjetnika i lobista.
Među njima su Rudy Giuliani, bivši Trumpov osobni odvjetnik, Rod Blagojevich, bivši guverner Illinoisa, te lobistička tvrtka u kojoj radi Katie Wiles, kći predstojnice Ureda Bijele kuće Susie Wiles.
Vlasti Republike Srpske angažirale su i Jamesa Blaira te Chrisa LaCivitu, dvojicu političkih savjetnika povezanih s Trumpom. Njihov angažman izazvao je reakciju američkog predsjednika, koji ih je javno kritizirao zbog mogućeg sukoba interesa.
Nakon toga dvojica savjetnika novac zarađen angažmanom u Republici Srpskoj donirala su fondu za izgradnju Trumpove predsjedničke knjižnice.
Trumpova administracija ukinula sankcije Dodiku
Dodik se godinama nalazio pod američkim sankcijama zbog aktivnosti koje su vlasti SAD-a povezivale s korupcijom, potkopavanjem institucija Bosne i Hercegovine i ugrožavanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
Tijekom administracije Joea Bidena sankcije su proširene i na članove Dodikove obitelji, političke suradnike i pojedine poslovne subjekte.
Međutim, u listopadu 2025. godine Trumpova administracija ukinula je sankcije Dodiku. Američki Ured za kontrolu strane imovine nije detaljno objasnio tu odluku.
State Department prethodno je pozdravio određene poteze vlasti Republike Srpske, ocijenivši ih doprinosom smirivanju političke krize u Bosni i Hercegovini.
Dodik je tijekom 2025. ostao bez funkcije predsjednika Republike Srpske nakon pravomoćne presude zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. Izrečena mu je i šestogodišnja zabrana obnašanja javnih dužnosti.
On je presudu odbacio, nazivajući je politički motiviranom, a unatoč gubitku službene funkcije zadržao je snažan utjecaj na političke institucije Republike Srpske.
Dodik zahvaljivao Trumpu i Putinu
Nakon nedavnih izbora u Bosni i Hercegovini, na kojima je njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata ostvario povoljan rezultat, Dodik je javno zahvalio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Pristašama je poručio da bi njegova politička opcija bez Trumpove pobjede na američkim predsjedničkim izborima vjerojatno bila politički poražena.
Dodik već dulje održava bliske odnose s ruskim predsjednikom, a istodobno pokušava ojačati položaj među američkim konzervativcima.
U lobističkim aktivnostima njegovi predstavnici nastoje ga prikazati kao političara koji je izložen politički motiviranom progonu te kao zagovornika kršćanskih vrijednosti.
Američki pritisak na visokog predstavnika u BiH
Promjene američke politike prema Republici Srpskoj povezivale su se i s položajem visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Prema objavljenim informacijama, pojedini američki dužnosnici tražili su odlazak Christiana Schmidta, njemačkog političara koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo 2021. godine.
Schmidt je u svibnju 2026. odstupio s dužnosti, navodeći da je bio izložen velikom i neočekivanom pritisku američke strane.
Takav razvoj događaja izazvao je zabrinutost među dijelom diplomata i stručnjaka za zapadni Balkan, posebno zbog Dodikovih ranijih zahtjeva za većom samostalnošću i mogućim odvajanjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Hoće li se Dodik sastati s Trumpom?
Iako se Dodikov dolazak na Floridu očekuje, zasad nije poznato hoće li se ondje osobno sastati s Donaldom Trumpom.
Nije potvrđeno ni hoće li američki predsjednik boraviti na imanju Mar-a-Lago u vrijeme održavanja skupa.
Dodik je tijekom ranijeg ovogodišnjeg posjeta Washingtonu imao priliku fotografirati se s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom i tadašnjom glasnogovornicom Bijele kuće Karoline Leavitt.
Pojedini sadašnji i bivši američki dužnosnici smatraju da Dodik nastoji iskoristiti razdoblje Trumpova mandata kako bi ostvario svoje političke ciljeve povezane sa statusom Republike Srpske.
Upozoravaju da bi eventualna promjena vlasti u Washingtonu nakon predsjedničkih izbora 2028. mogla dovesti do drukčijeg američkog pristupa Bosni i Hercegovini.
Iz Bijele kuće nisu odgovorili na novinarski zahtjev za komentar Dodikova očekivanog sudjelovanja na okupljanju na Floridi.