Europa se približava završnici rujna uz vremenski obrazac koji više podsjeća na produžetak ljeta nego na početak prave jeseni. Nad velikim dijelom kontinenta očekuje se jačanje prostranog grebena visokog tlaka, odnosno tzv. toplinske kupole, koja će omogućiti dotok vrlo toplog zraka iz područja Sredozemlja i sjeverne Afrike prema zapadnoj, srednjoj i dijelu jugoistočne Europe.
Najizraženije temperaturne anomalije očekuju se u zapadnoj i srednjoj Europi, no utjecaj toplog vala osjetit će se i bliže nama. Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Mađarska, Austrija te sjever Italije mogli bi krajem rujna ponovno bilježiti temperature karakterističnije za ljeto.
Europa ulazi u razdoblje izrazito iznadprosječne topline
Glavni razlog zatopljenja bit će izražen atmosferski dipol. Nad sjevernim Atlantikom zadržavat će se duboka dolina hladnijeg zraka, dok će se nad kontinentalnom Europom izgraditi snažan greben visokog tlaka. Između ta dva sustava uspostavit će se izraženo strujanje s juga i jugozapada, koje će prema Europi povlačiti vrlo topao zrak.
Na visini od oko 1500 metara, odnosno na razini od 850 hPa, temperature bi na pojedinim područjima mogle biti 8 do 12 °C više od dugogodišnjeg prosjeka.
Područje visokog tlaka istodobno donosi spuštanje zraka prema nižim slojevima atmosfere. Zrak se pritom dodatno zagrijava i isušuje, smanjuje se mogućnost razvoja oblaka, a uz dovoljno sunčanih sati temperature pri tlu mogu dosegnuti vrijednosti vrlo neuobičajene za ovo doba godine, piše Severe Weather.
Hrvatska i susjedstvo ponovno pod utjecajem vrlo toplog zraka
Iako bi jezgra najizraženije vrućine prvo trebala zahvatiti Pirenejski poluotok i Francusku, toplina će se postupno širiti prema srednjoj Europi, sjevernoj Italiji i Balkanu. Upravo je taj dio razvoja situacije najzanimljiviji za Hrvatsku i susjedne zemlje.
Vrlo topla zračna masa nad Sredozemljem trebala bi se tijekom završnice rujna širiti prema sjeveru i sjeveroistoku. Time bi sjeverna Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Mađarska i dijelovi Srbije ponovno mogli ući u razdoblje izrazito iznadprosječnih temperatura.
Dnevne vrijednosti u dijelu regije mogle bi se približavati 28 do 30 °C, ovisno o položaju toplinske kupole, količini sunčanih sati i prizemnom strujanju. Za sam kraj rujna takve su vrijednosti vrlo visoke.
Posebno bi se toplina mogla osjetiti u nizinskim i kontinentalnim područjima, gdje bi kombinacija stabilnog vremena, slabijeg vjetra i obilja sunca omogućila snažno dnevno zagrijavanje.
Za Hrvatsku ovakav sinoptički razvoj znači mogućnost dužeg razdoblja stabilnog, sunčanog i neuobičajeno toplog vremena.
Najviše temperature mogle bi se pojaviti u nizinskim krajevima kontinentalne Hrvatske te u dijelovima unutrašnjosti Dalmacije, dok će uz Jadran velik utjecaj imati lokalno strujanje i temperatura mora.
Ako se najtoplija zračna masa pozicionira nešto istočnije, kako sugeriraju pojedini prognostički scenariji, vrlo toplo vrijeme moglo bi zahvatiti šire područje Hrvatske te se nastaviti prema BiH, Srbiji i Mađarskoj.
To ipak ne znači da će posvuda biti jednako toplo. Krajem rujna noći su već znatno dulje, pa u kotlinama i područjima sa slabim vjetrom jutra mogu biti osjetno svježija, dok će se tijekom poslijepodneva temperatura brzo podizati.
Austrija će također biti pod utjecajem toplog grebena, posebno njezini istočni i južni dijelovi. Još izraženije temperaturne anomalije očekuju se prema Njemačkoj i dalje prema sjevernoj Europi, gdje bi temperature tijekom završnice rujna i početka listopada mogle biti znatno više od klimatološkog prosjeka.
Posebno se izdvaja Padska nizina, gdje bi se mogla zadržavati jedna od najtoplijih zračnih masa u ovom dijelu Europe. Temperature u sjevernoj Italiji mogle bi se približavati 30 °C, a upravo bi se odatle vrlo topao zrak mogao širiti prema Sloveniji, Hrvatskoj i srednjoj Europi.
Zapad Europe još ekstremniji
Iako će i u našem dijelu Europe biti vrlo toplo, glavnina najizraženije vrućine očekuje se dalje prema zapadu. U Španjolskoj i Portugalu temperature bi lokalno mogle dosezati 35 do 40 stupnjeva, dok bi dijelovi Francuske mogli ponovno bilježiti vrijednosti iznad 30, ponegdje i oko 35 stupnjeva. Njemačka i zemlje Beneluksa kasnije bi mogle bilježiti temperature od približno 27 do 30 stupnjeva.
Toplinska kupola predstavlja veliko i postojano područje visokog tlaka u višim slojevima atmosfere. Možemo je zamisliti poput svojevrsnog atmosferskog poklopca. Zrak unutar područja visokog tlaka spušta se prema tlu te se pritom komprimira i zagrijava. Istodobno se smanjuju uvjeti za razvoj oblaka i oborina. Ako takav sustav ostane gotovo nepomičan nekoliko dana, toplina se postupno akumulira, a temperature mogu postati izrazito visoke u odnosu na prosjek.
Prema trenutačnim prognostičkim trendovima, iznadprosječna toplina mogla bi se zadržati i početkom listopada, što znači da bi u dijelu Europe, uključujući Hrvatsku i susjedstvo, početak klimatološke jeseni mogao proteći uz temperature koje će još neko vrijeme više podsjećati na kasno ljeto., PIŠE DNEVNIK.hr
