Radnike i poslodavce u Hrvatskoj očekuju značajne promjene Zakona o radu koje će donijeti veću transparentnost plaća, nova pravila o jednakom vrednovanju rada te drukčije mogućnosti korištenja godišnjeg odmora. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić i predstavnica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum predstavili su u ponedjeljak prijedlog zakonskih izmjena, koji će biti upućen u javno savjetovanje, prenosi N1.
Najvažnija novost odnosi se na obvezu poslodavaca da kandidatima za posao pravodobno otkriju početnu plaću ili raspon plaće predviđen za radno mjesto. Time bi se trebala izbjeći dosadašnja praksa u kojoj kandidati tek pri završetku postupka zapošljavanja saznaju koliko će biti plaćeni.
Predložene izmjene proizlaze iz potrebe usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim direktivama o transparentnosti plaća i platformskom radu, kao i sa sudskom praksom povezanom s ostvarivanjem prava na godišnji odmor.
Radnici će moći doznati prosječne plaće svojih kolega
Jedna od važnijih promjena odnosi se na pravo zaposlenika da dobiju informacije o prosječnim plaćama radnika koji obavljaju jednake poslove ili poslove jednake vrijednosti.
To ne znači da će svaki zaposlenik imati pravo uvida u pojedinačne plaće svojih kolega. Umjesto toga, poslodavci će morati omogućiti pristup podacima o prosječnim primanjima za usporediva radna mjesta, razvrstanima prema spolu.
Cilj je omogućiti radnicima da utvrde postoje li neopravdane razlike u plaćama te, ako smatraju da su diskriminirani, zatraže odgovarajuću pravnu zaštitu.
Prema podacima predstavljenima na konferenciji, razlika u plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj iznosi 6,6 posto, što je manje od prosjeka Europske unije.
Isti rad mora biti jednako vrednovan
Poslodavci će morati provesti vrednovanje radnih mjesta prema objektivnim kriterijima. Predviđena su četiri osnovna kriterija: potrebne vještine, odgovornost, radni napor i uvjeti rada.
Na temelju tih kriterija utvrđivat će se vrijednost pojedinih radnih mjesta, a poslovi jednake vrijednosti trebali bi biti jednako plaćeni neovisno o spolu zaposlenika.
Ipak, neće biti zabranjene sve razlike u primanjima. Poslodavci će i dalje moći različito plaćati zaposlenike ako za to postoje objektivni i opravdani razlozi, primjerice razlike u radnoj učinkovitosti.
Veliki poslodavci morat će izvještavati o razlikama u plaćama
Nove obveze posebno će se odnositi na tvrtke s najmanje stotinu zaposlenih.
Poslodavci s više od 250 radnika morat će izvještavati o razlikama u plaćama svake godine, dok će za određene kategorije poslodavaca sa 100 do 249 zaposlenih izvještavanje biti predviđeno svake tri godine.
Kako bi se poslodavcima olakšalo ispunjavanje tih obveza, predviđeno je uspostavljanje Nacionalnog sustava transparentnosti plaća.
Sustav bi trebala razviti Financijska agencija (FINA), a njegova procijenjena vrijednost iznosi približno 750.000 eura. Poslodavci bi putem sustava mogli automatski generirati izvješća povezivanjem svojih obračuna plaća.
Ministarstvo je u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj već izradilo metodologiju za vrednovanje radnih mjesta, koja bi poslodavcima trebala pomoći u primjeni novih pravila.
Mijenjaju se pravila za prijenos godišnjeg odmora
Značajne novosti predviđene su i kod korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora.
Osnovno pravilo prema kojem radnik preneseni godišnji odmor mora iskoristiti do 30. lipnja iduće godine ostaje na snazi.
Međutim, predviđaju se iznimke za zaposlenike koji zbog objektivnih razloga nisu mogli iskoristiti godišnji odmor u propisanom roku.
To se osobito odnosi na radnike koji su bili na bolovanju ili koristili prava povezana s roditeljstvom.
U takvim slučajevima radnik bi godišnji odmor mogao koristiti i nakon 30. lipnja, najprije do 31. prosinca iste godine.
Ako zbog bolesti ni tada ne bude mogao iskoristiti preostale dane, predviđena je mogućnost dodatnog produljenja roka za tri mjeseca.
Nakon isteka tog dodatnog razdoblja pravo na korištenje prenesenog odmora prestalo bi prema predstavljenom prijedlogu.
Veća odgovornost digitalnih platformi
Izmjene se odnose i na radnike koji rade putem digitalnih platformi, primjerice u dostavi i prijevozu putnika.
Hrvatska je dio pravila za platformski rad uvela ranijim izmjenama zakonodavstva, a sada se predviđa dodatno usklađivanje s europskom direktivom.
Najvažnija novost odnosi se na proširenje solidarne odgovornosti digitalnih platformi za obveze agregatora, odnosno poslodavaca koji zapošljavaju radnike i organiziraju njihov rad putem platformi.
Time bi digitalne platforme preuzele veću odgovornost za ispunjavanje obveza prema radnicima koje zapošljavaju njihovi poslovni partneri.
Poslodavcima šest mjeseci za prilagodbu
Nakon stupanja zakonskih izmjena na snagu poslodavci bi trebali dobiti šest mjeseci za prilagodbu novim pravilima.
Odredbe postojećih ugovora o radu kojima se zaposlenicima zabranjuje govoriti o vlastitoj plaći postale bi ništavne, bez potrebe za izmjenom svakog pojedinačnog ugovora.
Poslodavcima koji ne ispune propisane obveze dostavljanja podataka o plaćama prijetile bi prekršajne sankcije.
Predložene izmjene Zakona o radu još nisu stupile na snagu. Nakon javnog savjetovanja i završetka zakonodavnog postupka bit će poznat konačan sadržaj odredbi i datum njihove primjene.