Mural Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u riječkom naselju Škurinje tijekom noći zaliven je crvenom bojom. Na muralu se nalazio i pozdrav „Za dom spremni”, a odgovornost za ovaj čin preuzela je građanska inicijativa „Ulice bez mržnje”, koja je medijima dostavila priopćenje s obrazloženjem svoje akcije. Mural se nalazi u neposrednoj blizini Osnovne škole Ivana Zajca i već je ranije bio predmet političkih prijepora u Rijeci.
Iz inicijative poručuju kako su se na ovaj potez odlučili zbog protivljenja isticanju simbola koje povezuju s ustaškim režimom i Nezavisnom Državom Hrvatskom.
U priopćenju navode da im je dosta, kako tvrde, relativizacije povijesti i toleriranja fašističkih simbola na javnim površinama. Smatraju da se simboli povezani s režimom odgovornim za masovne zločine ne smiju prihvaćati kao normalan dio javnog prostora.
Crvenom bojom željeli poslati političku poruku
Članovi inicijative istaknuli su da crvena boja kojom su polili mural simbolizira krv nevinih žrtava ustaškog režima.
U svojem obrazloženju posebno spominju stradanje Srba, Židova, Roma i Hrvata antifašista, ali i djece te obitelji koje su izgubile živote tijekom Drugog svjetskog rata.
Poručuju da njihov postupak predstavlja protivljenje normalizaciji simbola NDH te upozorenje na posljedice ideologije koju smatraju odgovornom za povijesne zločine.
U priopćenju nabrojili brojne logore
Inicijativa je u svojoj objavi navela i dugačak popis logora i mjesta stradanja iz razdoblja NDH, među kojima su Jasenovac, Stara Gradiška, Jadovno, Slana, Metajna, Đakovo i Loborgrad.
Naglašavaju da iza povijesnih podataka o stradanjima stoje stvarni ljudi, uništene obitelji i generacije kojima je oduzeta budućnost.
Smatraju da je njihova akcija izraz poštovanja prema žrtvama te upozorenje protiv povijesnog revizionizma.
Mural ponovno u središtu prijepora
Mural HOS-a u Škurinjama i prije ovog događaja izazivao je rasprave zbog istaknutog pozdrava „Za dom spremni”, koji je povezan s ustaškim režimom, ali se nalazio i na službenom znakovlju pojedinih postrojbi HOS-a iz Domovinskog rata.
Upravo ta povijesna i pravna dvojnost već godinama izaziva prijepore u hrvatskoj javnosti, osobito kada je riječ o javnom isticanju takvog znakovlja.
Najnoviji događaj ponovno otvara pitanje odnosa prema obilježjima HOS-a, ali i granica građanskog prosvjeda kada se političko neslaganje izražava oštećivanjem murala.
Zasad nije poznato hoće li zbog polijevanja murala bojom biti poduzete policijske ili druge službene mjere.