U 85. godini života preminuo je akademik Asim Kurjak, jedan od najpoznatijih hrvatskih ginekologa i stručnjaka za perinatalnu medicinu. Tijekom višedesetljetne karijere stekao je međunarodni ugled, posebno zahvaljujući doprinosu razvoju ultrazvučne dijagnostike u ginekologiji i porodništvu. Vijest o njegovoj smrti objavljena je u petak, 23. listopada, javlja Jutarnji list.
Kurjak je rođen 13. rujna 1942. godine u Kotor-Varoši, u Bosni i Hercegovini. Medicinski fakultet završio je 1966. godine u Zagrebu, gdje je potom specijalizirao ginekologiju i porodništvo. Stručno se dodatno usavršavao u Londonu i Glasgowu.
Tijekom profesionalnog života radio je u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode, a zatim u Kliničkoj bolnici Sveti Duh, gdje je godinama vodio Kliniku za ginekologiju i porodništvo.
Jedan od pionira ultrazvučne dijagnostike
Kurjak je bio među liječnicima koji su značajno pridonijeli uvođenju i razvoju ultrazvučne dijagnostike u hrvatskoj ginekologiji i porodništvu.
Posebno se bavio prenatalnom dijagnostikom, praćenjem razvoja fetusa i primjenom suvremenih metoda u perinatalnoj medicini.
Obnašao je dužnost redovitog profesora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednika Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te vodeće dužnosti u međunarodnim stručnim organizacijama.
Njegov znanstveni opus obuhvaća više od 120 napisanih ili uređenih knjiga te više od tisuću znanstvenih i stručnih radova. Održao je i stotine predavanja na međunarodnim stručnim skupovima.
Za svoj znanstveni doprinos primio je brojna priznanja, među kojima su nagrada Ruđer Bošković 1985. godine i odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 2001. godine.
Počasne doktorate dodijelilo mu je više međunarodnih sveučilišta, uključujući ona u Barceloni, Budimpešti, Ateni i Buenos Airesu.
Karijeru obilježile i kontroverze
Unatoč značajnom znanstvenom doprinosu, Kurjakova karijera bila je praćena i kontroverzama.
Godine 2006. našao se u središtu afere povezane s plagiranjem znanstvenih radova. Etičko povjerenstvo zagrebačkog Medicinskog fakulteta utvrdilo je plagiranje dvaju radova, što je kasnije potvrdio i Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Kurjak je optužbe odbacivao, tvrdeći da se radilo o pogreškama u citiranju.
Njegovo ime spominjalo se i u sudskom postupku povezanom sa smrću rodilje i njezina djeteta u bolnici Sveti Duh 2002. godine. U prosincu 2007. nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci zatvora zbog prikrivanja liječničke pogreške, ali presuda nije postala pravomoćna zbog nastupanja apsolutne zastare.
Protiv njega, supruge Biserke Funduk Kurjak i još dvojice liječnika vodio se i postupak zbog optužbi za nezakonito presađivanje jajnih stanica. U siječnju 2009. svi su nepravomoćno oslobođeni zbog nedostatka dokaza.
Odlaskom Asima Kurjaka hrvatska medicina izgubila je jednog od svojih međunarodno prepoznatljivih stručnjaka, čiji je rad ostavio trag u razvoju ultrazvučne dijagnostike, medicinskog obrazovanja i perinatalne medicine.

