Žrtva takozvane osvetničke pornografije, čiji je identitet zaštićen, javno je progovorila o traumatičnom iskustvu koje je doživjela nakon što su njezine intimne fotografije bez pristanka počele kružiti među članovima obitelji, prijateljima i potpuno nepoznatim osobama. Fotografije je, prema njezinu svjedočanstvu, počeo širiti bivši partner, a u svemu su sudjelovale i druge osobe. O ovom obliku digitalnog nasilja, koje u Hrvatskoj predstavlja kazneno djelo, izvijestila je novinarka Ana Trcol u emisiji Provjereno Nove TV.
Žena je ispričala kako je sve počelo prijetnjama bivšeg partnera da će njezine intimne fotografije učiniti javno dostupnima. Više od mjesec dana živjela je u strahu, svjesna da bi se prijetnje mogle ostvariti.
Iako je slučaj prijavila policiji, tvrdi da je dobila odgovor kako se takve situacije često događaju.
Njezini strahovi ubrzo su se ostvarili.
Fotografije su najprije dobili članovi obitelji
Prve intimne fotografije stigle su na mobilne telefone njezinih najbližih. Nakon toga počele su se širiti putem lažnih profila na Facebooku i Instagramu.
Sadržaj je slan prijateljima, poznanicima, ali i osobama koje žrtva uopće nije poznavala.
Posebno je uznemirujuće što uz fotografije nisu dijeljeni samo intimni prizori nego i njezini osobni podaci, uključujući puno ime i prezime te mjesto stanovanja.
Prema njezinim riječima, cilj takvog postupanja bio je javno ponižavanje i narušavanje njezina ugleda.
Žrtva smatra da počinitelji takvim ponašanjem pokušavaju izazvati osudu okoline i dovesti osobu u situaciju u kojoj se njezin karakter, moral i društveni položaj procjenjuju na temelju privatnih fotografija.
Naglasila je kako takav oblik nasilja može pogoditi svaki dio života žrtve, od obiteljskih i prijateljskih odnosa do poslovnog ugleda i osobnog dostojanstva.
Osvetnička pornografija kazneno je djelo od 2021. godine
Neovlašteno dijeljenje seksualno eksplicitnih snimaka i fotografija u Hrvatskoj je kao zasebno kazneno djelo uvedeno 2021. godine, nakon dugogodišnjeg zalaganja organizacija za zaštitu prava žena, među kojima je i udruga B.a.B.e.
Najčešće je riječ o sadržaju koji je nastao tijekom intimne veze, nerijetko uz pristanak obiju osoba, ali se nakon prekida odnosa koristi za osvetu, ucjenu ili ponižavanje.
Važno je pritom naglasiti da pristanak na nastanak intimne fotografije ne znači i pristanak na njezino dijeljenje drugim osobama.
Digitalno nasilje može uključivati i računalno izmijenjene odnosno montirane fotografije i snimke koje stvaraju dojam da je određena osoba sudjelovala u situaciji koja se zapravo nije dogodila.
Policija godišnje bilježi desetke slučajeva
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da se ovakva kaznena djela prijavljuju svake godine, iako se pretpostavlja da dio žrtava zbog srama, straha ili nepovjerenja u institucije nikada ne podnese prijavu.
Prema službenim podacima, broj evidentiranih slučajeva kretao se ovako:
| Godina | Broj evidentiranih djela |
|---|---|
| 2021. | 12 |
| 2022. | 35 |
| 2023. | 54 |
| 2024. | 38 |
| 2025. | 47 |
Brojke pokazuju da problem nije izoliran, a posebno zabrinjava činjenica da se intimni sadržaj jednom objavljen na internetu vrlo teško može u potpunosti ukloniti.
Zatvorske kazne iznimno rijetke
Podaci Ministarstva pravosuđa otkrivaju i kakve su sankcije izricane za ovo kazneno djelo.
U 41 slučaju izrečene su uvjetne osude, u samo dva slučaja bezuvjetne kazne zatvora, dok su četiri zatvorske kazne zamijenjene radom za opće dobro.
Takvi podaci otvaraju pitanje odvraćaju li postojeće sankcije počinitelje od daljnjeg širenja intimnog sadržaja.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se ovo kazneno djelo ne progoni automatski po službenoj dužnosti, nego postupak ovisi o prijedlogu žrtve za kazneni progon.
Za osobe koje su već izložene javnom ponižavanju, psihološkom pritisku i strahu od novih objava to može predstavljati dodatnu prepreku.
Digitalno nasilje ostavlja dugotrajne posljedice
Ispovijest žene koja je odlučila javno progovoriti pokazuje koliko ozbiljne posljedice može imati zlouporaba intimnih fotografija.
Za razliku od nekih drugih oblika nasilja, digitalno ponižavanje može trajati godinama jer se jednom podijeljeni sadržaj može ponovno pojavljivati, širiti i dolaziti do novih osoba.
Žrtve se pritom suočavaju s dodatnim problemom društvene stigmatizacije, jer se pozornost često usmjerava na osobu koja se nalazi na fotografijama, umjesto na odgovornost onoga tko je sadržaj neovlašteno podijelio.
Upravo zato stručnjaci i organizacije koje se bave zaštitom žrtava upozoravaju na važnost pravodobnog prijavljivanja, učinkovite zaštite privatnosti i ozbiljnijeg pristupa ovom obliku digitalnog nasilja.