Diljem Europe krajnja desnica jača i zbog protivljenja klimatskim politikama, a u Njemačkoj su se posebno uhvatili toplinskih pumpi
Krajnje desni AfD je kao jedan od svojih glavnih aduta uoči izbora u njemačkim saveznim državama Bavarskoj i Hessenu u nedjelju 8. listopada izvukao borbu protiv “zelene diktature” i zakona po kojem su vlasnici kuća obavezni ugrađivati skupe toplinske pumpe.
Problem grijanja od ljeta je za euroskeptičnu antiimigrantsku stranku važnija tema od izazivanja straha pred dolaskom imigranata ili jačanjem EU, piše portal Politico. Samo AfD štiti građane od ludila toplinskih pumpi, poručuje AfD Bavarske. AFD je protiv izmjena Zakona o energiji u zgradama, jer zbog obaveze ugrađivanja toplinskih pumpi, ističe AfD, milijunima građana prijete preveliki troškovi, zbog čega bi mogli ostati i bez domova.
“Za milijune građana dolazi u pitanje vlasništvo nad njihovim domom. U novim zgradama sustav grijanja trebao bi se 65 posto dolaziti iz obnovljivih izvora. Grijanje na plin može biti ugrađivano u postojeće zgrade samo do 2028. godine, pod uvjetom da se može preinačiti na vodik. Samo 14 posto svih zgrada u Njemačkoj grije se komunalnim centralnim grijanjem, a dizalice topline mogu se ugraditi u postojeće zgrade tek nakon opsežne obnove”, kritizira zastupnik AfD-a u bavarskom parlamentu Gerd Mannes, prenosi Jutarnji.
Žele u parlament
U Hessenu se tom temom bavi lokalni šef AfD-a Robert Lambrou, koji se nada da će zahvaljujući tome ući u parlament te njemačke savezne države kao druga najveća politička snaga. To bi bio najznačajniji uspjeh AfD-a izvan njenog tradicionalnog središta u bivšoj Istočnoj Njemačkoj; i opravdao bi svoju odluku da utka politiku klimatskih promjena zajedno s migracijom i euroskepticizmom u svoj veliki narativ propadanja, elitizma i bijesa.
Po posljednjim anketama, bavarski CSU premijera Markusa Södera ostvario je blagi napredak od jednog postotnog poena više nego prošlog tjedna, i sad su na 37 posto. Na posljednjim pokrajinskim izborima 2018. CSU je s 37,2 posto ostvario najgori rezultat u gotovo 70 godina, prenosi Merkur.de. Prema istraživanju javne televizije ZDF, CSU-ov koalicijski partner Slobodni glasači osvaja 15 posto. Oporbeni Zeleni su u Bavarskoj na 16 posto, AfD je na 14 posto a SPD na 9 posto. FDP-u prijeti debakl, ankete im predviđaju samo tri posto, što bi značilo da neće ući u parlament. U Hessenu, saveznoj pokrajini u kojoj je Frankfurt, po ZDF-u vodi vladajući CDU s 32 posto. Zeleni bi dobili 17 posto, kao i SPD, no AfD je opasno blizu sa 16 posto. FDP i u Hessenu riskira hoće li uspjeti osvojiti 5 posto da uđe u pokrajinski parlament, što Ljevici (Die Linke) prema anketama neće uspjeti, jer osvajaju oko 3 posto, prenosi dpa. No čak trećina birača još ne zna za koga će glasati u nedjelju. No po anketi Bilda AfD osvaja 16 posto kao i SPD i Zeleni.
Mnogi se boje anketa po kojima AfD na saveznoj razini osvaja čak 20 posto glasova. Po anketi Politica, AfD trenutno osvaja 21 posto, ili dvostruko više od onoga što su dobili na posljednjim saveznim izborima 2021.
Nije samo Njemačka
Ne događa se to samo u Njemačkoj, piše Politico, diljem Europe krajnja desnica jača i zbog protivljenja klimatskim politikama. Pod populističkim napadima, konzervativne stranke odbacuju obaveze zelene transformacije. Tako je u Velikoj Britaniji prošlog mjeseca premijer Rishi Sunak, povukao odluku o zabrani plinskih bojlera, kao i automobila na benzin i dizel, upozorivši da time riskiraju “gubitak podrške britanskog naroda”. Nova ministrica energetike Claire Coutinho eksplicitno je istaknula primjer AfD-a kao upozorenje protiv preambiciozne klimatske agende: ako budete išli predaleko, profitirat će krajnja desnica. I predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola upozorila je da se klimatski propisi moraju ublažiti pred populizmom. Europska pučka stranka (EPP), najveća skupina u Europarlamentu kojoj pripadaju HDZ i njemački CDU, napala je niz klimatskih reformi Bruxellesa, navodi Politico.
Politička oluja koja je izazvala sukob i u njemačkoj koalicijskoj vladi počela je u travnju, kada je koalicija socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala predložila zakon o izgradnji kojim se od sljedeće godine zabranjuje ugradnja plinskih kotlova. Dizalice topline rade na električnu energiju i puno manje zagađuju, ali su za trenutno znatno skuplje za ugradnju. Cijena toplinske dizalice može jako varirati: od samo 9.000 € do čak 120.000 €, ovisno o vrsti i težini instalacije. AfD napumpava visinu troškova, ali Katja Weinholt, glasnogovornica Njemačkog saveznog udruženja toplinskih pumpi, kaže da bi kućanstvo koje bi platilo 10.000 eura na plinski kotao sada moglo platiti 35.000 eura za standardnu toplinsku pumpu. Uz trenutne subvencije, ukupni trošak za potrošača svodi se na iznos od 17.000 do 18.000 €.
Reagirao i Bild
Nije AfD jedini koji je žestoko reagirao. Tabloid Bild nazvao je to “heizhammerom”, grijanjem kao čekićem. Pod posebnim je udarom ministar gospodarstva i šef Zelenih Robert Habeck. Pod snažnim medijskim pritiskom, zakon koji je Bundestag na kraju usvojio u rujnu pomaknuo je postupno ukidanje ugradnje plinskih kotlova za dvije do četiri godine i omogućio da se ugrađuju novi kotlovi na fosilna goriva i nakon tog roka, ako se mogu preusmjeriti na vodik. No ta promjena užasnula je stručnjake za klimu, pa čak i dužnosnike u Habeckovu ministarstvu, piše Politico: oni ističu da Njemačka neće moći ispuniti svoje obveze za smanjenje stakleničkih plinova bez agresivnog rješavanja onečišćenja iz zgrada, koje je izvor otprilike šestine emisija u Njemačkoj. I prije uvođenja zakona o grijanju, ankete su pokazivale da je AfD u usponu, a potpora im je porasla kad su pitanje toplinskih pumpi stavili u središte svoje predizborne kampanje.
Uspjeh AfD-a ne može se u potpunosti pripisati zakonu o grijanju. No dok je migracija i dalje glavni razlog zašto glasači podržavaju tu stranku, ankete u nekim njemačkim saveznim državama pokazuju da je zakon o grijanju sada na drugom mjestu. “Morate shvatiti da je glavna zabrinutost mnogih ljudi uglavnom masovna migracija. Strahuju od promjene kulturnog identiteta Njemačke. A strah je opravdan”, kaže za Politico šef AfD-a u Hessenu Robert Lambrou.
Tek je 2019. AfD uveo klimatsku politiku u svoj program. To ljeto Greta Thunberg bila je na vrhuncu popularnosti, prosvjedi mladih natjerali su političare da promijene stav o klimatskim promjenama. AfD je odmah vidio kako tu temu uklopiti u svoj narativ Njemačke kao zemlje kojoj prijeti da bude uništena. Bernhard Forchtner, stručnjak za krajnju desnicu na Sveučilištu Leicester, kaže da su odmah identificirali pitanje klimatskih promjena kao točku političke polarizacije.
Na izborima za Europski parlament te godine, AfD je svoju kampanju bazirao na tri teme: protivljenju migraciji, euru i klimatskim mjerama. Njihov stav bio je ekstreman, čak i u usporedbi s drugim europskim krajnje desnim strankama. Naime, AfD je tvrdio da nema dokaza za promjenu klime ljudskim utjecajem, ili barem ne u onoj mjeri da bi trebalo išta poduzeti. Zelena politika je postala religija, rekao je AfD-ovac Lambrou za Politico. Za mnoge vjerne birače AfD-a, borba protiv dizalica topline važnija je od financijskog troška, oni to vide kao dio bitke za samu Njemačku. “Građanin više nije slobodan odlučiti koji sustav grijanja želi imati u svom podrumu. Ali dopušteno nam je jednom godišnje izabrati želimo li biti muško ili žensko”, kritizirala je liderica AfD-a Alice Weidel na skupu u Gelnhausenu početkom rujna.
Jasno je da su birači u Njemačkoj i izvan nje istinski zabrinuti oko cijene nekih mjera klimatske politike, baš kao što postoji otpor politici koja se ne predstavlja kao izbor, već kao diktat, navodi Politico. Nakon kratkog razdoblja konsenzusa da se svijet mora udružiti kako bi zaustavio klimatske promjene, iz Njemačke stiže lekcija da će se sljedeća faza borbe protiv klimatskih promjena odvijati na opasnom terenu, uz veliku opasnost od populističkih udara, prenosi Jutarnji.
