Prema izračunima analitičara Citigroupa, ovaj bi porez trebao smanjiti zarade banaka za 19 posto i utjecati na kapital i na trošak vlasničkog kapitala dionica banaka, no ne smije premašiti 25 posto dioničkog kapitala banke
Čak 40 posto „ekstra-poreza“ odrezala je sinoć kasno talijanska Vlada na marže koje su donijele golemu zaradu talijanskim bankama, profiterima od rasta kamatnih stopa, a novac će usmjeriti za pomoć – njihovim dužnicima. Administracija Giorgie Meloni novac od poreza koji se procjenjuje na više od dvije milijarde eura kani, prema najavama, utrošiti za smanjenja poreza i potporu za hipoteke za prve vlasnike. Robinhoodovski potez talijanskih vlasti je jednokratan i odnosi se na 2023., piše Valentina Wiesner večernji list
– Samo treba pogledati dobit banaka u prvom polugodištu 2023., rezultat povećanja kamata Europske središnje banke, da bismo shvatili da ne govorimo o nekoliko milijuna, već o milijardama – komentirao je potpredsjednik Vlade i ministar infrastrukture Matteo Salvini ovu odluku.
Tržišta su odmah odreagirala strmoglavljenjem dionica pa su talijanske banke bile predvodnice pada indeksa Stoxx Europe 600: dionica UniCredit SpA pala je čak 6,7 posto, Intesa Sanpaolo SpA oko 8,6 posto. Talijanska referentna vrijednost FTSE MIB bila je niža 2,1 posto u 9.23 ujutro. Vlasnice PBZ-a i Zabe nedavno su izvijestile o najvišim polugodišnjim zaradama u svojoj povijesti i poboljšale prognoze zarade do kraja godine. Sad ćemo vidjeti hoće li ih ponovo korigirati, ovaj put nadolje, kako bi računovodstvenom imaginacijom smanjile osnovice za iznenadni porez.
Prema izračunima analitičara Citigroupa, ovaj bi porez trebao smanjiti zarade banaka za 19 posto i utjecati na kapital i na trošak vlasničkog kapitala dionica banaka, no ne smije premašiti 25 posto dioničkog kapitala banke. Naplatit će se na razliku između neto prihoda od kamata u 2022. i 2021., koja je veća od tri posto ili razliku u neto prihodu od kamata između 2023. i 2021., koja prelazi šest posto – Vlada će odabrati veći iznos.
Kani li uvesti nešto slično pitali smo i hrvatsku Vladu i Ministarstvo financija od kojih čekamo odgovor, kao i komentar hrvatskih banaka i regulatora. Ne uvede li hrvatska Vlada nešto slično, dividende koje su talijanske banke ostvarile na hrvatskom tržištu upotrijebit će se za pomoć talijanskim dužnicima – domaći će to platiti većim kamatama, a štediše manjim. Hrvatske banke u ovom trenutku imaju najveći rast marži u Europi – Hrvatska povećava kamatni diferencijal, a ne smanjuje razliku pasivnih i aktivnih kamata, penalizirajući i štediše i dužnike.
Privredna banka Zagreb napravila je nažalost delisting (istisnula male dioničare i povukla se s burze) pa tako mali dioničari, među kojima su bili i mirovinski fondovi, nisu u mogućnosti sudjelovati u izdašnim isplatama dividendi.
Na potezu je Vlada – hoće li i kod banaka, kako i kod telekoma, šutke promatrati inflacijski udar, a kažnjavati prodavačice bureka i suvenira? Talijanska je desna Vlada u ovim okolnostima napravila pravu stvar. S kojom bi i pjevači Internacionale bili zadovoljni.
