Još uvijek se zbrajaju štete nastale tijekom nevremena praćenog tučom koje je 13. srpnja zahvatilo dio Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije – najviše područja uz rijeku Dravu.

Najgore su prošli u općinama Bilje, Darda, Čeminac i Jagodnjak, a tek nešto manje problema bilo je na područjima Valpova, Donjeg Miholjca i Belišća. Vatrogasci su imali čitav niz intervencija, policija je nekoliko puta izlazila na dojave o oštećenim osobnim vozilima, a ‘‘užario‘‘ se i telefon Centra 112 zbog oštećenja fasada, roleta, usjeva i krovova… Led veličine oraha ne pamte ni najstariji stanovnici spomenutih dijelova Lijepe Naše. Mnogi od naših tadašnjih sugovornika (općinskih načelnika, ratara, povrtlara…) pitali su se što se događa s protugradnom obranom, prisjećajući se nekadašnjih raketa koje su lansirane u oblake kako bi sprječavale padanje leda, bar onog pozamašnih dimenzija, kakav je padao toga četvrtka. Isto smo pitanje postavili Ministarstvu poljoprivrede., piše glas slavonije

Provedba

– Operativna provedba sustava obrane od tuče u 2023. godini obavlja se prizemnim generatorima. Prema očitovanju DHMZ-a, od primjene raketa u obrani od tuče odustalo se zbog postojanja sigurnosnog rizika – tvrde u Ministarstvu, dodajući kako je sustav obrane od tuče reguliran Zakonom o sustavu obrane od tuče te dvama pravilnicima. Ističu kako, sukladno Zakonu, operativnu obranu od tuče provodi Državni hidrometeorološki zavod, te da je operativna obrana od tuče započela 15. lipnja i trajat će do kraja rujna. Potvrđuju to i u DHMZ-u.

– DHMZ provodi operativnu obranu od tuče, a nadzor obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Obrana se provodi na području 13 županija kontinentalne Hrvatske djelovanjem prizemnih generatora kroz mrežu 300 aktivnih generatorskih postaja na kojima su honorarno angažirane po dvije osobe. Generatorskim postajama se operativno koordinira s osam radarskih centara, a to su Sljeme (Puntijarka), Varaždin, Trema (Križevci), Bilogora (Pitomača), Stružec (Popovača), Gorice (Nova Gradiška), Gradište (Županja) i Osijek (Čepin). Prizemnim se generatorima, kao i raketama, u tučonosne oblake unosi ista tvar – kemijski reagens srebrov jodid – objašnjavaju u DHMZ-u, naglašavajući kako raketna komponenta nije u primjeni od 2020. godine, kada su zatražili, i od Ministarstva poljoprivrede dobili suglasnost, da se operativna obrana od tuče provodi samo prizemnim generatorima. Kao razlog navode činjenicu da se sustav već nekoliko godina suočava sa znatnim smanjenjem visine ukupnih prihoda, osobito iz proračuna županija s branjenog područja koje uplaćuju sve manje ili njihova financijska potpora potpuno izostaje.

Isplativost

– Osim financijskih razloga, pokazalo se kako su rakete koje su se primjenjivale bile vrlo upitne kvalitete te je njihova povremena zabrana djelovanja od strane Hrvatske kontrole zračne plovidbe zbog preleta zrakoplova postajala sve učestalija uslijed povećanja zračnog prometa. Godine 2018., na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, izradili smo Analizu sustava obrane od tuče u kojoj su jasno navedeni argumenti i podaci na temelju kojih smo upozorili kako se novac poreznih obveznika troši na nešto što nema znanstvene temelje, nema dokaza uspješnosti i isplativosti te bez kontrole djeluje na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim učincima na okoliš te sigurnost i zdravlje ljudi – tvrde, podvlačeći kako je daljnji razvoj sustava obrane od tuče, te pitanje hoće li se postojeći modificirati ili uvesti neki drugi oblik obrane od tuče na lokalnoj razini, na onima koji imaju mandat donošenja odluka. Hrvatska, inače, pripada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu prema bruto nacionalnom proizvodu. Sve to upozorava na nužnost prilagodbe klimatskim promjenama…