Prije vala inflacije, kućanstva s najnižim dohocima u prosjeku su za režije izdvajala oko 35% raspoloživog dohotka, a na troškove prehrane oko 45%.

Kućanstva s najvišim primanjima trošila su samo 5% dohotka na režije, a oko 10 posto na hranu. Prema najnovijem istraživanju HNB-a, inflatorni šok na sve je to znatno utjecao. Troškovi režija minimalno su narasli za sva kućanstva, prije svega zbog Vladinih mjera, no troškovi hrane znatno su se povećali. Tako kućanstvima s najnižim primanjima izdaci za hranu sada iznose čak 53% dohotka. Istodobno onima s najvišim dohocima, trošak hrane povećao se na 12%.

Troškovi hrane iz mjeseca u mjesec ne prestaju rasti. Najsiromašnija kućanstva, posebno ona u kojima su i umirovljenici, najviše su na udaru. Hrana i režije porasli su im na gotovo 90 posto dohotka. No kada se troškovima nadodaju i dugovi bankama, kreditno se ranjivima, prema istraživanju HNB-a, mogu smatrati i oni sa znatno višim dohotkom kažu u HNB-u.

– Kućanstva koja su zadužena, a ujedno i ranjiva zbog porasta troškova života, uglavnom se nalaze u skupini kućanstava, ako ih poredamo po nekakvoj visini dohotka u drugoj skupini od samoga vrha. U toj skupini se nalazi gotovo polovina ranjivih zaduženih kućanstava, rekao je Luka Sovulj, HNB, Direkcija za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost.

A kreditno su ranjivi, pojašnjava Sovulj, oni koji troše više od 70 posto dohotka na hranu, režije i kredite. Teško je procjenjivati njihov broj. No sindikati smatraju ranjivima golemu većinu zaposlenih, gotovo pa sve izuzev onih 10-tak posto s najvišim primanjima.

– Osuđeni smo definitivno svaki mjesec zbrajati, podmiriti svoje osnovne račune, platiti rate kredita, jer svi smo kreditno zaduženi i onda se pomiriti, da ono što nam je ostalo je dovoljno samo za osnovno preživljavanje, istaknuo je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Iako inflacija od prosinca prošle godine usporava, i dalje su cijene hrane iz mjeseca u mjesec više, i neće se, kaže Novosel, više vratiti na nekadašnje.

– Očekujemo da bi do kraja godine stopa inflacije otprilike pala negdje blizu 3 posto, a na razini cijele godine 2023. očekujemo stopu inflacije otprilike 6,6 posto, naglasio je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja.

Iako u Hrvatskoj kamate na kredite rastu sporije nego u drugim zemljama, cijena novih zaduživanja postupno se povećava. Tako da je i bez istraživanja jasno da će se zbog inflacije broj ranjivih kućanstava i dalje povećavati, piše HRT.