Jagoda Marić

 Najveća kompanija u Hrvatskoj, zapravo najveća regionalna kompanija, Fortenova, u većinskom je vlasništvu dviju ruskih banaka- Sberbanke i VTB banke, koje zajedno u grupi koja je nastala nakon postupka izvanredne uprave u Agrokoru imaju 51,5 posto vlasništva. Obje banke u većinskom su vlasništvu i pod kontrolom ruske države. Nakon završetka tog postupka drugi najveći dio kolača u Fortenova grupi držali su američki fondovi koji su kupovali obveznice Agrokora. Javlja NOVI LIST

Uz to, prema podacima koje je nedavno iznio premijer Andrej Plenković, Hrvatska oko 22 posto plina uvozi iz Rusije, 21 posto je domaća proizvodnja, dok 57 posto plina dolazi putem LNG terminala. O uvozu plina ne ovisi samo opskrba stanovništva, nego i, primjerice, rad jedine tvornice gnojiva Petrokemije, ali i proizvodnja u toplanama i elektranama. Dovoljno je to razloga za pitanje kako će na najave financijskih i gospodarskih sankcija Rusiji o kojima vijesti pristižu jedna za drugom utjecati na domaće gospodarstvo i život u Hrvatskoj. Kakve će sve sankcije Zapad, posebice Europska unija, uvesti Rusiji i što će to u praksi, pa tako i za Hrvatsku, značiti, prerano je reći. Što se tiče robne razmjene, podaci DZS-a za razdoblje od siječnja do studenoga prošle godine govore da je Hrvatska u Rusiju izvezla robe u vrijednosti od 1,37 milijardi kuna, a da je uvoz bio veći od tri milijarde, od čega najveći dio otpada na plin.

Puno špekulacija

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je trenutačno puno špekulacija oko toga kakve će se sankcije uvesti Rusiji te napominje da jest činjenica da je najveća hrvatska kompanija u vlasništvu ruskih banaka, ali i da tvrtka ima sjedište i poslovanje i veliki dio poslovanja u Europskoj uniji.

– Problem je ako se uvedu sankcije za sve financijske transakcije, a ako Fortenova grupa još uvijek treba financiranje ruskih banaka, koje je za nju povoljnije jer su joj vlasnice. Ako Fortenova ovisi o tom financiranju, pa će alternativu morati tražiti negdje drugdje, to može biti problem, ali prerano je za takve zaključke. Uz to, Fortenova je dio svojih obveza riješila prodajom Poslovne grupe smrznute hrane, odnosno Leda i to je bio dobar posao, napominje Novotny.

On ističe da bi za prvu ruku veći problem mogla biti opskrba plinom, jer prestanak opskrbe iz Rusije ili samo povećanje cijena ne ugrožava jedino opskrbu stanovništva, nego proizvodnju električne energije ili u petrokemijskoj industriji.

– Dobra je stvar da Hrvatska ima LNG terminal, da ima alternativni dobavni pravac, ali sad se pokazuje da bi bilo dobro da je umjesto plutajućeg terminala izgrađen kopneni koji bi imao i veći kapacitet. Poučno je da su, primjerice, baltičke zemlje krenule prve graditi LNG terminale i da one tek osam posto svojih potreba za plinom zadovoljavaju uvozom iz Rusije, kaže Novotny.

Problem plaćanja

Sveučilišni profesor i analitičar Luka Brkić upozorava da ništa nije crno-bijelo, odnosno da je i ova situacija crno-bijela priča u koloru, pa će sankcije imati posljedice i na Rusiju i na one koji ih uvode.

– Ne znamo još oko kakvih će se sankcija dogovoriti Europska unija, jer je to ono što će Hrvatska podržati i provoditi. No, i kad se Unija dogovori, pitanje je kako će se te sankcije provoditi. Ako se Rusiju isključi iz međunarodnih financijskih transakcija, kako će se obavljati plaćanja, primjerice, za plin, i tko će to sve poštovati, hoće li Kina ili neka druga država također provoditi tu blokadu, pita se Brkić.
Hrvatska će, ponavlja Brkić, kao i većina malih zemalja u Uniji, slijediti politiku te organizacije, a s obzirom na njezinu ovisnost o uvozu nafte i plina, mogla bi stradati puno jače od velikih zemalja koji će određivati politiku sankcija, jer će Hrvatska zato što su stvari u svijetu tako postavljene, uvijek teže naći alternative nego Njemačka ili neka druga velika europska zemlja. Što se tiče pozicije Fortenova grupe, Brkić kaže da je, dok se ne vidi koje će sankcije biti uvedene i kako će se provoditi, teško govoriti o posljedicama. No, napominje da i na to treba gledati racionalno, kao što treba imati na umu da skok cijena plina u posljednjih godinu dana nije proizveo odnos Zapada i Rusije, nego burze, odnosno pozivanja na to da se cilj na formira na tržištu, iako takav rast nije imao podlogu ni na strani ponude ni na strani potražnje.

Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA