Najviše je problema u društvima koja imaju nižu razinu povjerenja građana u institucije, javlja GLAS SLAVONIJE

Hrvatska je na samom začelju Europske unije po procijepljenosti ukupnog stanovništva, a u tom neslavnom društvu još su Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Poljska i Slovenija. Razlozi zbog kojih se hrvatski građani, 40-ak posto odraslog stanovništva, tako teško odlučuje na cijepljenje predmet su istraživanja znanstvenika.

Jedan od brojnih razloga je i prihvaćanje raznih teorija zavjere. U istraživanju objavljenom u kolovozu prošle godine njegovi osječki autori Ivica Kelam i Kristina Dilica tvrde da su “teorije zavjere imale velik učinak na spremnost na cijepljenje jednog dijela javnosti te su oblikovale njihova mišljenja i stavove”. “Teorije zavjere, s obzirom na njihovu štetnost za zdravlje ljudi, te činjenice da direktno produžuju trajanje pandemije i pridonose nepotrebnom umiranju od koronavirusa, predstavljaju prvorazredno i aktualno bioetičko pitanje”, stoji također u istraživanju.

Studenti neupućeni

Izvanredni profesor na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku i na Kineziološkom fakultetu u Osijeku te voditelj Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku dr. sc. Ivica Kelam, i jedan od autora ove studije, za Glas Slavonije je pojasnio kako ga je na ideju proučavanja veze teorije zavjere i pandemije ponukalo saznanje da su studenti nedovoljno upućeni u situaciju koja se zbiva te da dio njih olako nasjeda na teorije zavjera koje su tada kružile medijskim prostorom. “Tijekom predavanja i kroz razgovore sa studentima sam došao do tih zaključaka. Imao sam na kolegiju jedno istraživanje s utjecajem teorija zavjere na stav studenata oko pandemije. Mislim da su više neupućeni nego što ih ne zanima. Dapače, istraživanje koje smo radili u sklopu jednog diplomskog rada i anketa među studentima o teorijama zavjere u COVID-u pokazala je da oni znaju što su teorije zavjere, ali u isto vrijeme većina njih, više od 50 posto, vjeruje u teorije zavjere. To je za mene bilo iznenađujuće, zbog čega sam i krenuo u pisanje znanstvenih radova i medijski nastupao pozivajući na ‘razum‘ jer vidim da se studenti, ali i ostala javnost teško snalaze u ovoj kakofoniji raznih priča, teorija, tračeva koji zagušuju javni prostor. U jednu ruku nakon dvije godine ove pandemije to me i ne čudi”, tvrdi Kelam dodajući da mu je, kao bioetičaru i profesoru na fakultetu, dužnost da upozorava na te probleme.

Istraživanje je provedeno u vrijeme kada studenti još nisu bili “na redu za cijepljenje” te je na pitanje “planiraju li se cijepiti”, 80 posto njih reklo da to ne planira napraviti. Na drugo pitanje “planiraju li preporučiti cijepljenje svojim bližnjima, ukućanima, ugroženoj populaciju” samo je 23 posto reklo da planira to učiniti, a preostalih 77 posto da uopće ne planira ili nisu sigurni. Ovakvi su ga rezultati, kaže profesor Kelam, šokirali, to je zabrinjavajući podatak, ali i pokazatelj da netko od koga bi se očekivalo da bude zreo i da može donijeti racionalne odluke to ne napravi.

Kelam ističe da teorije zavjere najviše cvjetaju u doba pandemije, i to u onim društvima koja imaju nižu razinu povjerenja u institucije države. “Nažalost, među takve pripada i Hrvatska. Istraživanje Europske unije pokazalo je da se Hrvatska nalazi među tri zemlje, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, čiji građani imaju najmanje povjerenje u državne institucije. Pandemija je još dodatno razotkrila taj nedostatak povjerenja građana u institucije. To ne znači samo nepovjerenje prema političarima već prema svim institucijama, tako se to odnosi i na medicinu koja doživljava veliki pad povjerenja javnosti”, napominje naš sugovornik, držeći to velikim dijelom neopravdanim, ali i dijelom opravdanim zbog lutanja Stožera koji već treću godinu diktira naše živote. Kako se sada čini, bit će teško vratiti povjerenje javnosti ne samo u institucije nego generalno i u znanost.

“Za to su djelomično odgovorni i sami znanstvenici. Učestala prepucavanja pojedinih znanstvenika velikog ugleda samo dodatno bacaju ljagu na auru objektivnosti i istinitosti koju je znanost imala u javnosti. To nas je dovelo do toga da ljudi više nikome ne vjeruju, a kada nikome ne vjeruju, nije čudno da će povjerovati nekoj teoriji zavjere koju mu promovira njegov bližnji, čak i ako je ta teorija potpuno nevjerodostojna. Prije će ljudi vjerovati nekom svom bližnjem nego objektivnoj znanosti, i to je duboko zabrinjavajuće”, smatra Kelam.

Teško do istine

Na samom početku pandemije, kada se još nije ni znalo kakav je virus i koje opasnosti od njega prijete, teorije zavjere su njegovu pojavu povezivale s pojavom 5G mreže. S druge strane pojavile su se i teorije kako je za sve kriv Bill Gates, koji nas sve želi čipirati. “Kao da mi već nismo dovoljno ‘čipirani‘ s našim pametnim telefonima koje ima svatko od nas u džepu i ne treba nam u tom smislu i potkožni čip. Kako vrijeme prolazi, mislim da prvotne teorije zavjere o pandemiji više nisu aktualne i da su se ljudi, dojam je, jako umorili oko cijele situacije. Izgubili su povjerenje u institucije, no nije samo to slučaj u Hrvatskoj, i drugdje ima toga diljem svijeta. Trenutačno je aktualan prosvjed u Kanadi ili zakon u Austriji o obveznom cijepljenju, što još dodatno podriva to duboko narušeno povjerenje javnosti”, uvjeren je osječki profesor. Savjetuje ljudima da ne budu lakovjerni i da svaku informaciju provjere. “Jedna od prednosti digitalnog života i života na mreži je to što je sve dostupno i što se ništa ne može sakriti. To je dokazao i ovaj skandal s kovanicom eura na kojoj je kuna. Samo treba uložiti malo truda, a što ljudi često ne čine. Lakše je povjerovati na prvu onome što se dijeli na Facebooku ili dobije od znanaca nego provjeriti je li tvrdnja o kojoj se radi istinita. Da bi došli do istine, treba se potruditi”, zaključuje Kelam. Borba protiv teorija zavjera, zapravo, isto se mora odvijati preko medija i društvenih mreža, ali nekim privlačnijim načinom popularizacije znanosti kako bi se znanstvene činjenice približile ljudima.

Tomislav Prusina Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA