Bivši ministar financija i potpredsjednik SDP-a Boris Lalovac objasnio je da Hrvatskoj na ruku možda bude išlo i to što su turisti kod sebe doma “dva mjeseca bili zaključani”, te je moguće da su si dolaskom na Jadran dali oduška više nego inače. No, samo to neće biti dovoljno.
Je li Hrvatska prošla bolje nego što se mislilo?
“Prema prvim pokazateljima prošli smo puno bolje”, kazao je Lalovac, “Turistički promet pokazuje u srpnju i kolovozu pune plaže, gužve, špica sezone bila je zadovoljavajuća. Očekivali smo puno gore.” Piše N1
Sada treba vidjeti, nastavio je, koliko je u kolovozu bio izdašan obračun PDV-a. Lalovac je objasnio zašto baš kolovoz:
“U drugom kvartalu inače ostvarujemo 100 milijardi kuna BDP-a, od ukupno 400. U trećem kvartalu ostvaruje se 112 milijardi kuna BDP-a i tu će se najviše vidjeti osjetljivost Hrvatske na snažnu sezonalnost gospodarstva.”
Hrvatskoj ekonomiji na ruku mogla bi ići još jedna okolnost.
“Mislim da bi financijski efekt mogao biti i puno bolji od brojki koje izgledaju dobro, zbog potrošnje stranaca, koji su bili zaključani dva mjeseca”, ukazao je na prirodnu potrebu ljudi.
“Potrošnja bi mogla pokazati još bolju financijsku sliku turizma… Zato bi pad BDP-a mogao biti i niži od 10 posto”, ostavio je otvorenim Lalovac.
Epidemiološko i ekonomsko okruženje je, međutim, takvo da Vlada neće moći donositi ne samo višegodišnje mjere nego čak niti jednogodišnje. Lalovac smatra da će Vlada do izlaska zemlje iz krize morati donositi mjere kvartal po kvartal, kao i to da će drugi paket pomoći na jesen morati “ići isključivo na teret sredstava EU-a”, ali da je iluzorno očekivati da se ekonomiju na životu umjetno održava jednu godinu.
“Od sljedeće godine sigurno je za očekivati da će se gospodarstvo restrukturirati”, kazao je Lalovac.
Vlada će imati pune ruke posla i onkraj svega toga, u prvom redu nakon isteka roka ovrha.
“To je sklizak teren. Šest mjeseci ste dali odgodu ovrha. Problem je što zbog cjelokupnre situacije nisu mogli biti plaćeni niti neki tekući računi”, svjestan je Lalovac života građana.
Objasnio je da, ako bi na 55 milijardi kuna kredita, što su banke odobrile moratorije zbog epidemije i ekonomske krize, samo 10 posto po skidanju moratorija ispalo da je u problemu s otplaćivanjem, to bi značilo dodatnih 5 milijardi kuna koje potencijalno mogu dovesti do novih problema i novih blokiranih građana.
Lalovac je naveo da se već spominju neki modeli otplate takvih dubioza na rate, te smatra da se s mjerama za spašavanje tog dijela građana, možda krene u studenom.
Rekao je također da nema smisla očekivati smanjivanje PDV-a u ovakvim uvjetima, jer je riječ o “posljednjoj brani budžeta”, te da je u ovakvom stanju puno važnije održati potrošnju. Zato Lalovac smatra da bi trebalo podići neoporezivi dio plaće sve do 5000 kuna.
“Nemojmo zaboraviti da oni građani koji imaju plaće preko 20 tisuća kuna, i najviše štede. Poreznim izmjenama bi trebalo ići da se pogoduje onima koji imaju niže plaće”, ukazao je na činjenicu da oni s prosječnim i nižim plaćama, svaki mjesec potroše cijelu svoju plaću.