Liste čekanja na papiru su manje, ali zbog korone se mnogi pregledi i zahvati odgađaju jer nisu ‘hitni’. Osim pacijenata, ispaštaju i medicinske sestre, kojih je sve manje i jedva uspijevaju pokrpati smjene
S koronom ili bez nje, liste naručenih pregleda po bolnicama u dvije godine smanjile su se za 265.905 narudžbi. Jedan od razloga je jedinstveni kalendar naručivanja koji se primjenjuje od kraja 2019., a koji onemogućava da se prijavite za ist pregled u više naših bolnica po principu “gdje prije stigne”.
Ujedno se pacijente podsjeća na dane kada su naručeni pa se uglavnom na vrijeme i otkazuju pregledi što rasterećuje ovu listu. No daleko smo od idealne situacije po pitanju brzine dolaska na red na preglede, kontrole i operacije, a tu nam pandemija sigurno nije pomogla.
Naime, 865.080 ljudi koji čekaju na jedan od 100 pregleda i zahvata u svim hrvatskim bolnicama dočekat će svoj red u prosjeku za pet i pol mjeseci, a što bi narod kazao “do tada tko živ, a tko mrtav”. U sustavu zdravstva, prema stanju krajem 2017., imali smo više od 15.000 liječnika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) do danas smo ih izgubili više od tisuću.
ednaki, ako ne i veći problem Hrvatska muči s brojem medicinskih sestara. Uz takav deficit zdravstvenog osoba i izbijanje pandemije koja znači dodatno iscrpljivanje radne snage u bolnicama, provjerili samo kakvo je stanje na terenu.
– Veliki broj pacijenata nam se valja da otkako je korona imaju problema s naručivanjem u bolnicama. Neki od njih ne mogu uopće doći do centralnog naručivanja, a drugima liječnici opće prakse javljaju da ih ne mogu naručiti jer im ne radi Internet ili ne mogu više pristupiti sustavu. Ako je to uistinu ukinuto onda je to veliki problem – kaže nam predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje.
Opisao je što za pacijente iz ruralnih područja znači nemogućnost centralnog naručivanja.
– Tada čovjek koji živi 50-tak kilometara od bolnice treba taj put prijeći samo da se naruči. A kada dođe do bolnice čega ga opet čekanje. O ovome smo više puta kontaktirali ministra Beroša no nakon izbora više ne odgovara – kaže.
Općeniti dojam pacijenata, nastavlja, jest da se teže dolazi do liječnika i do termina odnosno da se općenito teže ostvaruju prava pacijenata otkako je korona.
– Ne znamo da li se to događa od straha zdravstvenih djelatnika od Covida-19 pa se sve što se može prolongira. Uz to je problem ljudima doći do centralnog laboratorija jer ih pred bolnicom čeka nekoliko kontejnera koje prolaze prije nego li uopće dođu do šaltera da se prijave za vađenje krvi. Naš je prijedlog da se sestre koje ih ionako dočekaju u prvom kontejneru, odmah i upišu za pregled ili vađenje krvi te se izbjegnu 4 reda i stvori jedna ili dva. Ujedno smo primijetili da liječnici opće medicine vrlo rijetko izdaju žurne uputnice kojim teško bolesnici brže i jednostavnije dolaze na red i preglede – dodaje.
Pitali smo i na koje pretrage najduže čekaju pacijenti te jesu li liste HZZO-a jednake praktičnom stanju kod pacijenata kaže:
– Evo konkretno pacijenti s ozbljnim bolestima za MR su naručeni 2022. Dakle za najmanje godinu i pol dana -kaže. Na stranicama HZZO-a stoji ovisno o kojoj bolnici se radi, za MR abdomena čeka se od 2 do 654 dana, a nek uopće nemaju termin. Inače ima 57 različitih pregled magnetske rezonance i 58 različitih CT pregleda te se za svaki razlikuju dani čekanja po bolnicama.
– Svjesni smo da ima nezadovoljnih pacijenata i radimo zaista sve što možemo da im pružimo potrebnu skrb. No i mi imamo problema, a to je trajan deficit medicinskih sestara. Teško nam jer brojke sestara na papiru su jedno, a u praksi sasvim nešto drugo. Primjerice na odjelu gdje imamo 20 sestara, njih šest je na dugotrajnim bolovanjima zbog teških bolesti ili porodiljnih. Kad se uz to pridoda situacija s koronom gdje svi moramo imati organizirane izolacije gdje iz postojećeg sustava morate izdvojiti barem 4 sestre za četiri smjene koje se opet rotiraju, to onda dodatno otežava situaciju. Sada je i vrijeme godišnjih odmora te smo izračunali da svaka od nas maksimalno može koristiti 12 dana. To vam nikako nije dovoljno za odmor nakon ovakvog tempa, a i kada se vratite nema mjesta prilagodbi nego ste odmah u žrvnju i kao da na odmoru niste ni bili. Svi padamo s nogu – kaže nam diplomirana medicinska sestra Brankica Grgurić sa zagrebačkog Svetog Duha.
Samo Sv. Duhu bi trebalo još najmanje 50 medicinskih sestara da uspiju zadovoljit potrebe.
– Sestre imaju previše prekovremenih sati i vlada opće nezadovoljstvo uvjetima rada. Sam proces zapošljavanja medicinskih sestara je dugotrajan od objave natječaja pa odobrenja države, grada prođe nekoliko mjeseci. I kada na kraju dođu nove djelatnice, obično brzo odustanu zbog tempa i nezadovoljstva uvjeta rada i opet smo na početku. Evo ovaj tjedan očekujemo nove kolegice i nadamo se da će nam ostati – kaže nam sestra Grgurić.
Opisala je i kako rade u ovom ‘korona’ vremenu.
– Dajemo sve od sebe da naši pacijenti dobiju potrebnu skrb, da svi unatoč koroni, obave svoje preglede i pretrage. Kako bismo nadoknadili odgođene termine zbog korone, zadnjih mjesec dana radimo preglede i u popodnevnim satima te subotom. Ažuriramo podatke i vodimo brigu tko nam je na prioritetnoj listi, tko treba hitan zahvat i pregled – dodaje medicinska sestra Grgurić. Pišu 24Sata