Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek u N1 Studiju uživo komentirala je porast cijena i mogući rast kamatnih stopa.
Rekla je da HNB treba upozoravati i na manje vjerojatne scenarije. “U osnovnom scenariju kamatne stope ostaju niske u produženom razdoblju. Do 2023. neće biti promjene u režimu referentnih kamatnih stopa. S obzirom na to da se inflacija ubrzala u cijelom svijetu, postoji određena vjerojatnost da bi Europska centralna banka mogla reagirati, ali prema osnovnom scenariju, ne prije 2023. godine”, rekla je Švaljek.
Ponovila je da o promjeni kamatnih stopa možemo govoriti s malom vjerojatnošću.
Prateći rast cijena, HNB ocjenjuje da u ovom trenutku nema potrebe za promjenom monetarne politike i vjeruje da je porast cijena privremenog karaktera. “Očekujemo da je najveći dio porasta cijena privremenog karaktera zbog rasta cijena energije. Došlo je i do porasta cijena poljoprivrednih proizvoda, međutim, i dalje se ne radi o velikom porastu. Porasla je cijena proizvoda koji građani često kupuju – voća, povrća, kruha… Cijena im se dugo nije mijenjala i zbog toga itekako vidimo tu inflaciju”, rekla je Švaljek.
Navodi kako vidimo da je porast cijena kod nas usklađen s porastom cijena na razini eurozone, dodajući da će svaka monetarna politika koja će se dogovarati na razini Europske središnje banke biti adekvatna i za Hrvatsku.
“HNB ima veliku fleksibilnost u vođenju tečajne politike. Dobar dio inflacije se uvozi, ugrađen je u cijene. Stabilnim tečajem mi možemo utjecati na cijene”, rekla je, istaknuvši da u ovom trenutku ne vidi razlog da HNB reagira jer mjere HNB-a nisu fine i ne pogađaju samo jedan dio proizvoda.
Podsjetila je da živimo u razdoblju najnižih kamatnih stopa te da će doći do normalizacije monetarne politike i da se može dogoditi postupni rast kamatnih stopa. “Bilo bi pogrešno misliti da će kamatne stope ostati na povijesno niskoj razini. Ne treba dizati paniku.”
Kaže da se za euro pripremaju svakodnevno i predano i nadaju se da ćemo u eurozonu ući u siječnju 2023. godine. “Očekujemo da će cjelogodišnja stopa inflacije iznositi oko 2,3 posto.”
Dotaknula se i vladine uredbe o ograničavanju cijene goriva, za koju kaže da ima utjecaj na ublažavanje inflacije. “Zbog te uredbe može se reći da se negativni rizik inflacije nije materijalizirao, međutim, još uvijek postoje i drugi rizici.”
Rekla je da kad bi oporavak od koronakrize bio spor, ne bismo imali takav rast cijena: “Ne možete imati oboje.”
Očekuje da će iduće godine stopa rasta cijena biti niža nego ove godine.