Američki predsjednik Donald Trump svojim najnovijim potezima prema Rusiji i Ukrajini ponovno pokazuje da je spreman izvršiti pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi ga prisilio na prihvaćanje mirovnog rješenja pod uvjetima koji odgovaraju Moskvi. Takav razvoj događaja nije iznenadio nuklearnog fizičara Tončija Tadića s Instituta Ruđer Bošković, koji je u središnjem Dnevniku komentirao odnose Washingtona i Moskve, američku energetsku politiku te budućnost Ukrajine, javlja HRT.
Prema Tadićevu tumačenju, Trump se zapravo vraća politici koju je zagovarao još tijekom predsjedničke kampanje 2024. godine. Tada je obećavao okončanje rusko-ukrajinskog rata u roku od 24 sata, a Tadić smatra da je takva najava u praksi podrazumijevala pritisak na Zelenskog da prihvati uvjete ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Tadić ističe kako Trump nikada nije u potpunosti prihvatio Zelenskog kao legitimnog političkog vođu Ukrajine. Takav je odnos, prema njegovoj ocjeni, jedno vrijeme bio ublažen zahvaljujući utjecaju europskih saveznika, no posljednji potezi američkog predsjednika ponovno otkrivaju njegov izvorni politički pristup.
Izbori usred rata i usporedba Zelenskog s Churchillom
Posebno se osvrnuo na američke zahtjeve povezane s političkom budućnošću Zelenskog i mogućim održavanjem izbora u Ukrajini tijekom ratnog stanja.
Tadić smatra da su takvi zahtjevi nelogični s obzirom na okolnosti u kojima se zemlja nalazi. Kao povijesni primjer naveo je Veliku Britaniju tijekom Drugoga svjetskog rata, kada izbori nisu održavani sve do završetka rata u Europi.
Ukrajinskog predsjednika pritom uspoređuje s britanskim ratnim premijerom Winstonom Churchillom. Prema njegovu mišljenju, Churchill bi u sličnoj situaciji nastojao što snažnije oslabiti gospodarstvo neprijateljske države kako bi smanjio njezinu sposobnost nastavka ratovanja.
Upravo takvu strategiju, smatra Tadić, danas provodi Zelenski nastojeći udarima na rusku gospodarsku i energetsku infrastrukturu oslabiti financiranje ruskog vojnog aparata.
Ruski dizel i američki politički interesi
Govoreći o najnovijim energetskim dogovorima Washingtona i Moskve, Tadić je iznio pretpostavku da su oni mogli biti pripremljeni tijekom ranijih razgovora američkih predstavnika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera s Vladimirom Putinom.
Prema njegovoj procjeni, cilj takvog dogovora mogao bi biti ublažavanje problema s rastom cijena dizelskoga goriva u Sjedinjenim Državama, osobito uoči izbora za američki Kongres.
Kritički se osvrnuo i na najavljenu isporuku ruskog dizela američkom tržištu, dovodeći u pitanje njezin stvarni učinak na američku potrošnju goriva.
Još problematičnijim smatra odnos Trumpove administracije prema sankcijama Rusiji. Tadić je upozorio da je američki Kongres nedavno podržao oštre sankcijske mjere protiv Moskve i država koje nastavljaju kupovati rusku naftu, dok se aktualni potezi predsjednika, prema njegovu tumačenju, kreću u suprotnom smjeru.
Takav raskorak između zakonodavne i izvršne vlasti otvara pitanje budućeg smjera američke politike prema Rusiji.
Europa ostaje uz Ukrajinu
Unatoč promjenama američke politike, Tadić ne očekuje da će Europska unija odustati od potpore Ukrajini.
Smatra da su europske države jasno pokazale spremnost nastaviti financijski i politički pomagati Kijevu, neovisno o potezima Washingtona.
Podsjetio je i na Trumpove ranije kritike europskih država zbog kupnje ruskih energenata, upozoravajući na proturječje između takvih izjava i sadašnje američke spremnosti na energetsku suradnju s Rusijom.
Prema Tadićevoj ocjeni, Ukrajina bi upravo zbog europske financijske i druge potpore trebala ozbiljnije uvažavati stavove Europske unije nego političke zahtjeve Washingtona.
Trumpovo okruženje sve otvorenije protiv Zelenskog
Komentirajući i izjave Elona Muska usmjerene protiv ukrajinskog predsjednika, Tadić upozorava da se politički krug oko Donalda Trumpa sve otvorenije suprotstavlja Zelenskom.
Takav razvoj događaja smatra zabrinjavajućim jer bi mogao dodatno otežati položaj Ukrajine i povećati pritisak na njezino vodstvo.
Iako ne želi predviđati kako će se američko-ukrajinski odnosi razvijati tijekom sljedećih mjeseci, Tadić izražava nadu da bi novi saziv američkog Kongresa, nakon izbora 3. studenoga, mogao ograničiti pojedine Trumpove poteze.
Prema njegovoj analizi, pred Ukrajinom je još jedno razdoblje ozbiljne političke neizvjesnosti, tijekom kojega bi odnosi između Washingtona, Moskve i europskih saveznika mogli imati presudan utjecaj na daljnji tijek rata.