Saša Milošević, glavni tajnik Srpskog narodnog vijeća, gostovao je u Novom danu N1 televizije gdje je komentirao obilježavanje Oluje te općenito odnos Hrvatske i Srbije.
“U Kninu će biti predstavnik Srba, samo ovaj put to neće biti potpredsjednik Vlade”, rekao je Saša Milošević pa komentirajući simboliku prošlogodišnjeg odlaska dodao:
“Prošla godina je bila izuzetna, 25. godišnjica, nova vlada… Nije nužno da postoji ritual kojeg predstavnik Srba mora poštovati svake godine. Žao mi je što važne stvari prolaze ispod radara, a čine mi se značajnije. U Glini se 1991. dogodio pokolj više od tisuću Srba, komemorirali smo taj dan prije same komemoracije, položili smo cvijeće u Glini žrtvama rata i hrvatskoj vojsci. Isto i jučer povodom Oluje u Donjem Skradu gdje je okrutno ubijeno šest ljudi, a nakon komemoracije smo položili svijeće za tri poginula hrvatska vojnika. Mislim da su to iskreniji i jači potezi u odnosu na svečanost Oluje.”
Još jednom je naglasio: “Operacija Oluja je legalna i legitimna, no istovremeno je etničko čišćenje, ona ima taj dualni karakter. Treba proslaviti prestanak rata i dolazak mira, Hrvatska je imala pravo napraviti što je napravila, no stvari koje su se dogodile tijekom i nakon Oluje, to je etničo čišćenje i samo želimo o tome slobodno pričati.”
Na pitanje je li hrvatska vlast to spremna čuti, Milošević odgovara:
“Ponekad da i neki jesu. Mislim da je ova vlast spremna i takve stvari jesu komunicirane. Kako će oni postupati, to je druga priča. Jasno nam je da je potreban dugotrajniji, nježniji pristup. Često se čuje frazetina – preblizu je rata. Francuska i Njemačka su se stoljeće klali, a pogledajte danas odnose, otvoreni, srdačni… Zašto ne možemo u tom smjeru? Naše političke elite pa onda i naša društva nisu još odlučila krenuti u tom smjeru. Mir treba graditi, treba željeti pomirenje. Mislim da mi ni Zagreb ni Beograd nije dovoljno radio na tome. Bilo je pokušaja, ali stalo se i ne samo da se stalo već smo često išli prema dolje.”
Dodaje da se osim eksplicitnog priznanja da se radilo i o etiničkom čišćenju, može poduzeti niz drugih stvari u poboljšanju odnosa – problem nestalih, ratnih suđenja, povratak izbjeglica…
Ističe da ni vlast Vučića i Brnabić nije dovoljno napravila:
“Dosad to nije napravljeno, dosad to nijedna administracija 26 godina nakon rata nije napravila. Mi pokušavamo utjecati, ali zapinje na svim nivoima. Ne znam zašto je to tako kod nestalih, vjerojatno nitko ne želi gutati žabe – pola nestalih su Hrvati, pola su Srbi. Jasno je da su većina nestalih 1995. ovdje Srbi, tko će dati odgovore na to? Isto za 1991., većina nestalih su Hrvati. Tu je potrebno puno više rada i treba doći do neugodnih istina. Bilo je toga na obje strane.”
Utjecaj Milanovića i Pupovca na položaj Srba u Hrvatskoj
O zabrani pozdrava Za dom spremni kaže: “Manjinski zastupnici će nastaviti raditi na tom zakonu. Ne sumnjam da će do te zabrane jednog dana doći, nadam se brže.”
Na pitanje smatra li da je narušen odnos Milanovića i Pupovca pogoršao i poziciju Srba u Hrvatskoj, odgovara:
“Rekao bih da snažno utječe. Milanović je izabran dobrim dijelom i glasovima ljevice, centra, gdje se vidimo, velik broj Srba je glasao za njega, a u kampanji je nastupao drugačije nego danas. Sukob je težak, onemogućuje nas u nizu poteza, žao nam je da je do njega došlo, ne vidimo koji su ih naši postupci izazvali. Predsjednik ima takvu vrstu sukoba s nizom drugih političkih faktora. Govorenje onoga što misliš i želiš i smatraš da je pravo bez obzira na realitet, to je konstanta Milanovićevog nastupa. Nastupa bez kompromisa.”
Smatra da ako Zoran Milanović dobro odigra u novom postupku odabira predsjednika Vrhovnog suda, da bismo ubrzo i mogli dobiti predsjednika.