Petak, 20 studenoga, 2026
No menu items!
NaslovnicaVijestiZaoštrili se odnosi Hrvatske i Crne Gore zbog granice: Plenković upozorio na...
[the_ad_group id="10455"]

Zaoštrili se odnosi Hrvatske i Crne Gore zbog granice: Plenković upozorio na moguće teritorijalne pretenzije

Odnosi Hrvatske i Crne Gore ponovno su se zaoštrili zbog neriješenog pitanja državne granice, osobito kopnenog razgraničenja na području Prevlake. Dok Hrvatska inzistira na potvrđivanju granica koje su postojale između bivših jugoslavenskih republika u trenutku raspada Jugoslavije, crnogorske vlasti poručuju da neće pristati na ustupanje svojeg teritorija. Spor bi mogao utjecati i na nastavak europskog puta Crne Gore, s obzirom na to da Hrvatska rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja postavlja kao jedan od uvjeta za završetak pristupnih pregovora, izvještava Goran Latković za Dnevnik Nove TV.

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović izjavio je kako građani Crne Gore ne trebaju strahovati da će njihova država pristati na teritorijalne ustupke. Naglasio je da Podgorica nema namjeru odustati ni od najmanjeg dijela teritorija koji smatra svojim.

Crnogorske vlasti uputile su i službeno pismo hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, u kojem navode da ne mogu jednostrano prihvatiti hrvatski prijedlog utvrđivanja kopnene granice na području Prevlake. Istodobno izražavaju spremnost za pregovore o granici na kopnu i moru, a u slučaju izostanka dogovora spominje se i mogućnost međunarodne arbitraže.

Plenković: Nadam se da nemaju pretenzije na hrvatsko kopno

Hrvatski premijer Andrej Plenković reagirao je na crnogorska stajališta, upozorivši da odbijanje potvrđivanja postojeće kopnene granice otvara pitanje odnosa Podgorice prema teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske.

Premijer je pritom naglasio da Hrvatska nema nikakvih teritorijalnih zahtjeva prema Crnoj Gori, ali očekuje jednak odnos druge strane.

Plenković je još 11. studenoga u Hrvatskom saboru poručio da Crna Gora neće moći završiti pristupne pregovore s Europskom unijom prema planiranom rasporedu ako ne prihvati načela Badinterove komisije, prema kojima su nekadašnje republičke granice postale međunarodne državne granice.

Hrvatska inzistira na načelima Badinterove komisije

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić objasnila je da hrvatski zahtjev nije usmjeren na novo određivanje kopnene granice, nego na potvrđivanje granice koja je postojala 1991. godine.

Prema hrvatskom stajalištu, riječ je o prihvaćanju temeljnih načela međunarodnog prava koja su primijenjena prilikom raspada bivše Jugoslavije.

Metelko Zgombić istaknula je da se spremnost države za članstvo u Europskoj uniji očituje i kroz njezin odnos prema međunarodno prihvaćenim pravnim načelima.

Posebno je naglašeno da je Crna Gora prema istim načelima već riješila granična pitanja s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, dok potvrđivanje kopnene granice s Hrvatskom ostaje otvoreno.

Crna Gora ispunila tek dva od osam hrvatskih zahtjeva

Granični spor samo je jedno od neriješenih pitanja između Zagreba i Podgorice koja utječu na crnogorske pristupne pregovore s Europskom unijom.

Prema podacima objavljenima u izvještaju, Crna Gora privremeno je zatvorila 25 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, dok je Hrvatska bila suzdržana u postupcima povezanima s tri poglavlja.

Zagreb je postavio osam zahtjeva čije ispunjavanje očekuje od crnogorske strane, a dosad su riješena dva.

Među otvorenim pitanjima nalaze se i ona povezana s nasljeđem Domovinskog rata, uključujući odnos prema bivšem logoru Morinj i drugim temama koje su godinama opterećivale bilateralne odnose.

Crna Gora tijekom listopada poduzela je određene korake prema ispunjavanju hrvatskih zahtjeva. Među njima su promjena naziva bazena u Kotoru koji je nosio ime Zorana Gopčevića, nekadašnjeg čuvara u logoru Morinj, te odobravanje postavljanja spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora.

Unatoč tim potezima, pitanje državne granice ostalo je neriješeno.

Podgorica ne želi da bilateralni sporovi zaustave europski put

Crnogorska strana smatra da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebala postati prepreka završnoj fazi pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Crnogorski ministar pravde Bojan Božović u pismu hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova poručio je da je Podgorica spremna pripremiti prijedlog sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru, koji bi potom bio predmet pregovora dviju država.

Hrvatska, međutim, inzistira na razlikovanju dvaju pitanja. Zagreb traži da Crna Gora najprije potvrdi postojeću kopnenu granicu, dok se o konačnom razgraničenju na moru može naknadno pregovarati.

Dodatno otvoreno pitanje odnosi se na dokumente kojima Crna Gora definira svoj epikontinentalni pojas. Hrvatska smatra da pojedina crnogorska rješenja nisu u skladu s privremenim režimom razgraničenja na moru dogovorenim 2002. godine.

Hrvatska je pritom više puta istaknula da podupire europsku perspektivu Crne Gore i drugih država zapadnog Balkana, ali očekuje rješavanje otvorenih pitanja u skladu s međunarodnim pravom.

Zasad nema dogovora o potvrđivanju kopnene granice, a nastavak pregovora između Zagreba i Podgorice bit će važan i za daljnji tijek crnogorskog pristupanja Europskoj uniji.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

NAJNOVIJE

spot_img