U slučaju drugog vala epidemije ili pojavljivanja većih žarišta novog koronavirusa zbog turističke sezone u Hrvatskoj će se preporučiti nošenje zaštitnih maski, a razmišlja se i o tome da njihovo nošenje postane obavezno.
Otkako se virus pojavio, slijedile su oprečne informacije o tome jesu li maske potrebne ili ne, odnosno sprečavaju li širenje koronavirusa.
Tako se govorilo da ih ne trebaju nositi zdrave osobe, nego samo oboljele. No u međuvremenu su se pojavila brojna istraživanja koja ukazuju na njihovu učinkovitost, a i Svjetska zdravstvena organizacija izrazila je sklonost njihovu nošenju.
Odgovornost
Kada bi došlo do drugog vala, nadležni u Hrvatskoj jasno su dali do znanja da više neće biti restriktivnih mjera kojima smo pribjegli tijekom ožujka i travnja jer ni naša, ni druge europske ekonomije to ne bi mogle podnijeti.
Zbog toga će odgovornost i pridržavanje mjera fizičke distance, održavanje higijene i nošenje maski biti ključno za obranu.
Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatra da su maske dobro rješenje.
– Vrlo je vjerojatno da ćemo ići s tom preporukom jer je zaključak da maske pružaju zaštitu. To se odnosi i na zdrave i na bolesne i na sumnjive. Naravno da su najbolje kirurške maske, ali i platnene mogu biti zaštita – kaže Kaić i dodaje kako se preporuka za nošenje maski odnosi prvenstveno na zatvorene prostore, ali i na javne ako je fizička distanca nedovoljna.
Da se o tome ozbiljno razmišlja, potvrdio je i ministar zdravstva Vili Beroš koji ističe da epidemija nije gotova, na što nas upozorava situacija iz okolnih zemalja gdje se epidemija opet razbuktava.
– Bolest je nova pa je trebalo neko vrijeme da se donesu zaključci. Tako je i sa zaštitnim maskama. Ustanovljeno je da štite. Naravno, ne govorimo o stopostotnoj zaštiti jer je dokazano da virus može ući u organizam i preko oka koje nije prekriveno maskom – objašnjava Beroš. Unatoč tome, dodaje, riječ je o značajnoj zaštiti koja se ni u kojem slučaju ne može zanemariti.
– Stoga bi se u svakom zatvorenom prostoru, javnom prijevozu, mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi maske trebale nositi. Ovo je globalna borba koju moramo svi zajedno pobijediti, a to se može samo disciplinom i odgovornim ponašanjem. Ako to znači nošenje maski, i to ćemo napraviti. Važno je da Covid-19 što prije bude samo loše sjećanje – kaže Beroš.
Istraživanja
Na pitanje hoće li biti dovoljno maski za širu uporabu, za sve građane, ministar Beroš kaže da hoće. Naime, na početku je cijeli svijet bio u deficitu s maskama, no sada više nije tako, a osim toga, Hrvatska je pokrenula i vlastitu proizvodnju zaštitnih maski.
– Hoće li nošenje maski biti samo preporuka ili obveza, još je rano govoriti. Naravno, kao i od početka epidemije, sve ovisi o epidemiološkoj situaciji – zaključuje Beroš.
Najnovija istraživanja pokazuju da maske za lice mogu spriječiti širenje koronavirusa za 40 posto, što nikako nije zanemariv podatak. Riječ je o njemačkoj studiji. Istraživanje se provelo postupnim uvođenjem maski u zatvorene prostore, poput trgovina i javnih prijevoza diljem Njemačke, kako bi se ispitala učinkovitost nošenja te vrste zaštite.
Gledajući nove slučajeve u danima koji su slijedili, istraživači su zaključili kako postoji statistička podrška da su maske snažno smanjile broj slučajeva.
Studija
Kako se i dalje lome koplja, druga struja znanstvenika tvrdi da ti dokazi i dalje nisu dovoljno čvrsti.
Međutim, ova studija je objavljena kao rasprava za Institut za ekonomiju rada, a bavi se jednim od očito najkontroverznijih područja znanosti tijekom pandemije – onim koje je dovelo do rascjepa mišljenja među istraživačima.
Da uporišta za pozitivne učinke nošenja maski ipak ima, govori i podatak da su od ponedjeljka obvezne u javnom prijevozu u Velikoj Britaniji, a radi se na tome da to pravilo vrijedi i u trgovinama.
Uz to, 6. travnja je njemački grad Jena uveo obvezu nošenja maski, 20. travnja je to učinjeno i u Saskoj te je primijećeno da maske djeluju i da se smanjuje broj zaraženih.
Sljedećih dana to je učinio i ostatak zemlje što je znanstvenicima omogućilo da uspoređuju kulturno slične regije.
Zaključak je da je uvođenje maski za lice u Jeni rezultiralo smanjenjem za gotovo 25 posto kumulativnog broja prijavljenih slučajeva Covida-19 nakon 20 dana, a najveći pad, i to veći od 50 posto, bio je za najugroženiju skupinu – starije od 60 godina.
Mjesečni trošak: Za četveročlanu obitelj 1400 kuna
Mogućnost uvođenja obveze nošenja zaštitnih maski, pa čak i u slučaju samo preporuke radi vlastite zaštite i zaštite ljudi oko sebe, dovodi u pitanje njihova cijena. Naime, kada je svijet zahvatila epidemija koronavirusa, kirurške maske naglo su postale najtraženija roba i cijene su porasle do neba.
Vlada je 30. travnja ograničila maksimalnu cijenu maske, koja ne smije biti viša od 12 kuna. No u slučaju da maske postanu obvezne, to će predstavljati značajan trošak za kućne budžete. Za ilustraciju, prema gruboj računici, četveročlana obitelj, koja bi dnevno koristila samo jednu masku po osobi, potrošila bi 48 kuna, što bi na mjesečnoj razini toj obitelji iz džepa izbilo čak 1440 kuna.
U Španjolskoj zaštitne maske nose svi stariji od šest godina
Više od stotinu zemalja u svijetu nije se bilo spremno kockati s epidemiološkom slikom pa su svojim građanima preporučili ili zakonski odredili nošenje maske u javnom prostoru.
Surinam, Grenland, Albanija, nordijske zemlje, Bjelorusija, Sudan, Australija i Novi Zeland jedne su od rijetkih država koje svojim građanima ni s čim nisu uvjetovale napuštanje sigurnosti vlastitog doma. Nekoliko zemalja, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Brazil, ali i Hrvatska, građanima je savjetovalo ili preporučilo zaštitu tijekom korištenja javnih prostora, dok su sve ostale zemlje svojim građanima to izričito naredile. No od države do države, u nekim slučajevima i od regije do regije razlikuju se uvjeti i dobne skupine od kojih se to očekuje.
Primjerice, u Italiji, jednoj od pandemijom najpogođenijih zemalja u svijetu, masku moraju nositi svi građani prilikom korištenja javnog prijevoza i trgovina. S druge strane, u Španjolskoj se nošenje maske očekuje od svih građana starijih od šest godina. Francuska maske zahtijeva u školama, javnom prijevozu i parkovima, a Njemačka je i na federalnoj razini donijela odluku o nužnosti zaštite na javnim površinama. Poljska i Austrija su svojim građanima, osim kirurške maske, dopustile korištenje i zaštitnih tkanina, ali se od njih očekivalo da prekriju usta i nos iz kojih bi kapljičnim putem mogla doći eventualna infekcija. Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora inzistiraju na maskama u zatvorenim prostorima, ali i na otvorenima u slučaju da se zbog velikog broja ljudi ne može osigurati preporučeni razmak. Turska je bila jedna od rijetkih zemalja koja je iz državnog proračuna svim kućanstvima osigurala potrebnu količinu kirurških maski.
S obzirom na to da u azijskim zemljama još od pandemije SARS-a 2003. godine postoji kultura nošenja maski, vlade tamošnjih država nisu uvele zakonske odredbe za njihovo korištenje, ali ih građani u velikoj mjeri odgovorno nose. (Tea Trubić Macan, Euractiv.hr)
Foto:Pexels