Pola je godine prošlo od razornog potresa na Banovini. Šteta nastala diljem Sisačko-moslavačke županije veća je od 5 milijardi eura. Oštećeno je oko 40 tisuća objekata, u mnogima se više ne može živjeti i moraju se srušiti. Stradalo područje jučer je obišao premijer Andrej Plenković koji očekuje ubrzanu obnovu u tjednima koji su pred nama. S druge strane, provedbu obnove nakon potresa u Petrinji, ali i u Zagrebu, kritiziraju u SDP-u, koji je u vezi s time pokrenuo interpelaciju o radu Vlade, a nakon posjeta Petrinji, na probleme obnove upozorio je i Most. Dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić poručuje – temperature se u kontejnerima penju i do 45 stupnjeva, nemoguće je tako živjeti!
O tome kako teče obnova te može li se ubrzati u emisiji Hrvatskoga radija U mreži Prvog govorili su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek, gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes, dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić i dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić. Javlja HRT
Hanžek: Kreće nekonstrukcijska obnova objekata
Goran Hanžek je rekao kako će nekonstrukcijska obnova će napraviti jedan osjećaj sigurnosti i povratak u domove jer svi ne žive u svojim domovima.
– Nekonstrukcijska obnova je naizgled obnova lakše oštećenih objekata, ali oštećena krovišta, dimnjaci, zabatni zidovi su ti koji, ako se ne saniraju, će dovesti do većih oštećenja. To je jedna odgovornost koju imamo, da to osiguramo što će dovesti do povratka. Mi u ovom trenutku imamo prijavljeno 6918 obiteljskih kuća za nekonstrukcijsku obnovu, istaknuo je dodavši da paralelno s nekonstrukcijskom obnovom vode još nekoliko projekata pripreme za obnovu objekata sa žutim i crvenim naljepnicama te kreću u angažmana operativnih koordinatora koji su već na terenu.
– Komuniciramo s jedinicama lokalne uprave koju u tom procesu imaju važnu ulogu, rekao je.
Komes: Pokrenuli smo masovnu izradu elaborata za rušenje
Gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes kaže da nakon što je prije 3 tjedna preuzela dužnost – zatekla je veliki kaos.
– Prema dostupnim informacijama nije bilo nikakve suradnje između lokalne jedinice i Stožera. Zahvaljujem Vladi što je formiran stožer u Petrinji koji brine o cjelokupnom području koje je stradalo u potresu. da nije bilo stožera ne bis ništa napravilo. Djelatnici Ministarstva su svakodnevno na terenu, ima dosta problema, imovinsko-pravni odnosi, ne može ići brže. Znam da su građani nestrpljivi, posebno oni u kontejnerima. Od kada sam stupila na funkciju pokrenuli smo masovno izrade elaborata za rušenje. Sredstva koja smo dobili od države, onih 30 milijuna kuna trebalo je, po mom mišljenju, usmjeriti u tu dokumentaciju koja je bila preduvjet za sve ostalo, a to nije učinjeno. Sada jeste i krećemo u daljnju suradnju, istaknula je.
Bakšić Mitić: Ljudi nisu zbrinuti, obnova ide sporo
Dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić kaže kako među stanovnicima vlada veliko nezadovoljstvo.
– Na temperaturama koje su u kontejnerima penju do 45 stupnjeva nemoguće je živjeti, naglasila je.
– Ljudi nisu zbrinuti, oni su smješteni u kontejnerima nužno. Obnova ide sporo. Evo na primjeru Češke, oni su se u dva dana zbrojili i kod njih je to sve drugačije organizirano. Kod nas sve ide tromo i sporo. Smatram da se država treba orijentirati na izgradnju drvenih kuća, montažnih kuća, ljudi ne mogu zimu dočekati u kontejnerima. Mi smo s donatorima izgradili oko 20 kuća na području grada Gline, u tome ljudi mogu čekati obnovu. U kontejnerima se obnova ne može čekati, poručila je.
– I sami vidite da teče sporo, ja već mjesec dana čekam elaborate, sve je predano u Nacionalni stožer za uklanjanje kuća, imamo donatore koji žele početi raditi kuće. Mi u ovome sistemu rješavamo samo hitne pojedinačne slučajeve – ako je hladno – nabavljamo grijalice, ako je vruće – klime. Neki mogu dobiti klime, neki ne mogu. Onda je rečeno da će svi dobiti klime. Ljudi to ne mogu čekati. Ja bih voljela da se jedan kontejner stavi na trg bana Jelačića i da svi političari budu unutra po 10 minuta na + 40 stupnjeva i onda će vidjeti da ljudi ne mogu u tome živjeti, ustvrdila je.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek kaže kako je grad Glina dobio 25 milijuna kuna za sanaciju posljedica potresa, utrošeno je pola od toga.
– Osnovna zadaća lokalnih jedinica samouprave je osnivanje civilnih stožera koji djeluju unutar nacionalnog civilnog stožera. Svi smo zajedno i surađujemo. Ako imamo neki kontejner iz donacije to je zadaća lokalnog stožera da prijavi nacionalnom. 930 klima uređaja smo pripremili prepoznajući problem s ovim toplinskim udarom. Imamo 2300 kontejnera, neki su imali klime, neke su donirane. Mislim da je ovo pitanje međusobne suradnje svih. Mi smo kao ured dali na raspolaganje sve stanove koje smo imali unutar Središnjeg državnog ureda na ovom području, ustvrdio je dodavši da je veliki problem što stanovnici nisu željeli dislokaciju.
– Mi krećemo s izuzetno velikim brojem ugroženih stambenih jedinica, oko 20 tisuća. Mi definitivno krećemo s nekonstrukcijskom obnovom, to će trajati 6 mjeseci do godinu dana zbog poštivanja zakonskih procedura. Govorimo o 10 tisuća obiteljskih kuća, istaknuo je.
Lakušić: Zgrade izgrađene po pravilima struke nisu jako stradale u potresu
Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić kaže kako je struka u prvim danima nakon potresa ukazivala na način na koji se brzo može izgraditi veliki broj kuća.
– Ono što je u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odmah nakon potresa bio organiziran i pripremljen način obnove . Ono što je dogovoreno je da se izradi plan tipskih rješenja kuća, nisam upoznat jesu li ta tipska rješenja prihvaćena. Jedno od rješenja koje smo predložili je bilo da pojedine projektantske kuće dobiju cijela naselja radi lakšeg nadzora provedbe projekta i radova. Vjerujem da će koordinatori u tom smjeru djelovati, rekao je.
Istaknuo je da nije poanta da se nešto nabrzinu izgradi, cilj Ministarstva je da to bude korektno tehnički izvedeno i sukladno zakonu.
– Moram primijetiti da zgrade koje su izgrađene po pravilima struke u zadnjih 20-30 godina nisu jako stradale u potresu, ustvrdio je.
Komentirao je i medijske napise da cijeli građevinski sektor u Hrvatskoj može izgraditi 5 tisuća kuća godišnje.
– Često se govori da građevinski sektor nema snagu, nema radnika. Prošli smo godinu dana a građevinski sektor nije učinio mnogu. Pustimo da građevinski sektor bori na tržištu, da sam misli o tome gdje će nabaviti radnu snagu, materijale. Bitno je taj sektor upotrijebiti. Treba što više pokrenuti resurse sa same banovine, radno mjesto također osigurava boravak ljudi na tom području, rekao je.
Hanžek: Najbolji odgovor u ovom trenutku imamo od malog poduzetništva i obrtništva
Hanžek kaže da su definirana tri projekta prema Zakonu o obnovi – 55, 70 i 85 kvadrata, ovisno o broju članova pojedinog kućanstva.
– U ovom trenutku je u izradi projektna dokumentacija za tipske kuće. Mi ćemo u roku tjedan dana, nadam se, imati jednu opsežnu prezentaciju tipske izgradnje. Ima jako puno dobre volje, ali možda i rješenja koja nisu primjerena ovom području. Mi idemo s jednim kvalitetnim rješenjem, najavio je.
– Mi smo u ponedjeljak otvorili javni natječaj za nekonstrukcijsku sanaciju. Javilo nam se 27 ponuditelja. Najbolji odgovor u ovom trenutku imamo od malog poduzetništva i obrtništva, veliki građevinari nisu zainteresirani u ovom trenutku. Upravo predviđajući takvu situaciju, mi krećemo kontinuirano u te natječaje, u razmaku od tri tjedna provest ćemo još dva natječaja. S ovim natječajem računamo da ćemo imati oko 500 građevinskih radnika na Banovini, a za potpuni uspjeh ove faze projekta treba nam oko 800 do 1000 radnika. Do sezone grijanja planiramo oko 5 i pol tisuća kuća u obnovi, najavio je Hanžek.
Bakšić Mitić: Projekti su super ali je obnova spora
Branka Bakšić Mitić kaže kako su projekti super ali je obnova spora.
– Ne znam hoće li to ljudi moći čekati, poručila je dodavši da njihove drvene kuće pomoćni objekti. Problem ovog područja je što oko 80% kućanstava nisu legalizirali svoje objekte izgrađene nakon ’68 godine. Država bi tu trebala pomoći. Problem se veže uz problem. Mi imamo dosta staračkih kućanstava, samaca koji ne žele svoje domove napustiti. Treba sve ovo ubrzati jer oni zimi ne mogu dočekati u kontejnerima, poručila je.
Magdalena Komes kaže da ima prostora za pomake što se tiče obnove.
– Vlada je spremna na izmjene Zakon o obnovi, svjesni smo problematike. O problemima se intenzivno razgovara i vjerujem da će se iznaći rješenje, rekla je.
Dekan Građevinskog fakulteta Lakušić kaže kako treba prvo početi graditi pa tek onda vidjeti jesu li potreban izmjene zakona. Hanžek je dodao kako obnova neće biti kratka ali neće niti trajati godinama.