Sudbina 1725 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata još uvijek nije razjašnjena, a protok vremena, nedostatak dokumentacije i sve manji broj živih svjedoka dodatno otežavaju potragu. Ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko poručila je da pronalazak nestalih ostaje jedan od najvažnijih državnih prioriteta. O toj temi, kao i o obilježavanju stradanja Borova naselja, govorila je zajedno s ravnateljem Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Antom Nazorom u emisiji Studio 4, izvijestio je HRT.
U Vukovaru se komemorativnim programom „Žrtva Borova naselja za domovinu” obilježava stradanje te gradske četvrti tijekom studenoga 1991. godine. Dan nakon sloma obrane Vukovara, pripadnici JNA tenkovima su počeli razarati Borovo Commerce, objekt u kojem se nalazio velik broj preživjelih. Dio ranjenika tada je odveden u nepoznatom smjeru i pogubljen.
Ana Filko istaknula je kako obitelji nestalih već desetljećima žive u neizvjesnosti, dok svaka protekla godina dodatno otežava pronalazak njihovih najmilijih.
Prema njezinim riječima, tijekom proteklih deset godina identificirane su 343 nestale osobe. Naglasila je da su članovi Vlade pitanje nestalih proglasili apsolutnim prioritetom te poručila obiteljima da će se potraga nastaviti.
Petrovačka dola pokazuje koliko je potraga zahtjevna
Jedan od primjera složenosti istraživanja jest masovna grobnica na Petrovačkoj doli kod Vukovara, gdje je preko posmrtnih ostataka tijekom godina odloženo više od 190.000 kubičnih metara različitog otpada.
Filko je objasnila da istražitelji moraju rekonstruirati izgled terena iz 1991. godine kako bi mogli nastaviti potragu.
Dodatan problem predstavlja nedostatak dokumentacije nekadašnjih neprijateljskih snaga, koja bi mogla pomoći u pronalaženju grobnica i utvrđivanju sudbine nestalih osoba.
Istodobno je sve manje živih svjedoka koji bi istražiteljima mogli pružiti korisne informacije.
Nazor: Vukovar i Škabrnja u temeljima su obrane Hrvatske
Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor osvrnuo se na važnost obilježavanja 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje.
Istaknuo je da je studeni 1991. jedno od najtežih razdoblja hrvatske povijesti te izrazio zadovoljstvo velikim brojem mladih koji sudjeluju u obilježavanju godišnjice.
Prema njegovim riječima, posebno je važno što nove generacije prepoznaju zajedništvo koje je obilježilo obranu Hrvatske, kada su u Vukovar dolazili ljudi iz različitih dijelova zemlje i Bosne i Hercegovine.
Nazor je naglasio da Vukovar i Škabrnja zauzimaju posebno mjesto u hrvatskoj povijesti i obrani države.
Hoće li Srbija pomoći u pronalasku nestalih?
Tijekom razgovora otvoreno je i pitanje moguće suradnje s novim vlastima u Srbiji u razjašnjavanju sudbine nestalih osoba.
Nazor je kazao da je zasad teško procijeniti hoće li nova politička vlast pokazati veću spremnost na suradnju.
Izrazio je nadu da će se poštovati obveze preuzete ranijim sporazumima te da bi se odnosi dviju država mogli razvijati u pozitivnijem smjeru.
Za hrvatske institucije ključni izazovi ostaju pronalazak novih informacija, pristup dokumentaciji i nastavak terenskih istraživanja, kako bi obitelji 1725 nestalih osoba napokon dobile odgovore o sudbini svojih najmilijih.

