Srijeda, 18 studenoga, 2026
No menu items!
NaslovnicaVijestiHrvoje Klasić: „Hrvatska je posljednja koja bi drugima trebala dijeliti lekcije o...
[the_ad_group id="10455"]

Hrvoje Klasić: „Hrvatska je posljednja koja bi drugima trebala dijeliti lekcije o suočavanju s prošlošću“

Povjesničar Hrvoje Klasić izjavio je da bi Vukovar, osim simbola hrvatskog stradanja i otpora, trebao biti i trajna opomena na posljedice nacionalizma, imperijalizma i ratnog nasilja. Gostujući u emisiji Novi dan na N1 televiziji, povodom 35. obljetnice pada Vukovara i stradanja Škabrnje, Klasić je govorio o odnosu mladih prema Domovinskom ratu, političkim promjenama u Srbiji te potrebi suočavanja s ratnim zločinima, uključujući i one počinjene s hrvatske strane.

Klasić smatra da danas nema velikih nepoznanica o samom padu Vukovara, ali da se otvara pitanje što taj događaj znači novim generacijama, osobito mladima koji nisu doživjeli Domovinski rat.

Prema njegovim riječima, prirodno je da se s protokom vremena mijenja odnos društva prema povijesnim događajima. Kao primjer naveo je vlastito odrastanje tijekom osamdesetih godina, kada se ni sam nije mogao u potpunosti poistovjetiti s generacijama koje su proživjele Drugi svjetski rat.

„Vukovar treba ostati opomena“

Klasić je naglasio da Vukovar ne bi trebao biti samo simbol stradanja, nego i upozorenje budućim generacijama.

Prema njegovu tumačenju, događaji iz 1991. godine pokazuju koliko čovjek može biti okrutan, ali i koliko može pokazati solidarnosti, požrtvovnosti i hrabrosti.

Istaknuo je da se povijest ne bi trebala učiti samo radi poznavanja datuma i događaja, nego i radi razumijevanja posljedica ideologija i politika koje su dovele do rata.

Nezainteresiranost mladih za povijest nije nedostatak domoljublja

Govoreći o mladima, Klasić je ocijenio da slabiji interes novih generacija za ratnu prošlost ne treba automatski tumačiti kao nedostatak domoljublja.

Naglasio je da se o Vukovaru govori u školskim udžbenicima i javnom prostoru, ali da mladi danas odrastaju u drukčijem svijetu, obilježenom brzim protokom informacija.

Smatra da je generacijska udaljenost od povijesnih događaja očekivana pojava te da se takav odnos ne bi trebao poistovjećivati s nepoštovanjem žrtava.

Klasić: Novoj vlasti u Srbiji treba dati vremena

Komentirajući političke promjene u Srbiji, Klasić je izjavio da će one predstavljati važan ispit i za srpsko i za hrvatsko društvo.

Prema njegovu mišljenju, nova generacija srbijanskih političara najprije se mora posvetiti stabilizaciji vlastite države i njezinih institucija.

Smatra da Hrvatska ne bi trebala odmah postavljati zahtjeve na način koji bi novim vlastima otežao suočavanje s naslijeđenim problemima.

Klasić je pritom naglasio da Srbiju smatra glavnim i odgovornim krivcem za ratove devedesetih godina, ali je izrazio uvjerenje da među mladim ljudima postoji spremnost za drukčiji odnos prema prošlosti.

„Ne smijemo negirati da su i u ime Hrvatske počinjeni zločini“

Posebno se osvrnuo na potrebu suočavanja Hrvatske s vlastitom prošlošću.

Istaknuo je da priznavanje zločina počinjenih s hrvatske strane ne znači negiranje činjenice da je Hrvatska bila napadnuta i da se branila.

Kao primjere događaja o kojima se također mora razgovarati spomenuo je zločine u Medačkom džepu i nakon vojno-redarstvene operacije Oluja.

Klasić smatra da Hrvatska, kada od Srbije traži informacije o nestalima i ratnim logorima, mora pokazati spremnost na razgovor i o stradanju srpskih civila.

Pritom je usporedio položaj mladih u današnjoj Srbiji s iskustvima poslijeratnih generacija Nijemaca, koje su se morale suočiti sa zločinima prethodnih generacija.

„Hrvatsko društvo posljednje je koje bi drugima trebalo dijeliti lekcije“

Govoreći o suočavanju s prošlošću, Klasić je kritizirao odnos hrvatskog društva prema ustaškom nasljeđu i veličanju totalitarnih ideologija.

Ustvrdio je da se u pojedinim hrvatskim gradovima mogu čuti poruke kojima se veličaju ustaštvo i Adolf Hitler, a za koje smatra da nisu dosljedno sankcionirane.

Zbog toga je ocijenio da Hrvatska nema razloga zauzimati položaj države koja drugima dijeli lekcije o suočavanju s poviješću.

Prema njegovim riječima, umjesto dociranja potrebno je razvijati suradnju i međusobno razumijevanje.

„Hrvatskoj treba normalna Srbija, ali čini mi se da to desnici nije u interesu“

Klasić je zaključio da Hrvatska treba razvijati odnose sa susjednim državama kao partner, a ne kao njihov politički mentor.

Podsjetio je da je Hrvatska i sama tijekom svoje povijesti negativno reagirala kada su joj druge države pokušavale određivati kako se treba ponašati.

Izrazio je stav da Hrvatskoj odgovaraju demokratska i stabilna Srbija te stabilna Bosna i Hercegovina.

Istodobno je iznio ocjenu da dijelu hrvatske desnice možda ne odgovara normalizacija odnosa sa Srbijom jer bi time izgubio političkog suparnika u raspravama o nacionalizmu i povijesnom revizionizmu.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

NAJNOVIJE

spot_img