Pred Županijskim sudom u Splitu započelo je suđenje u odsutnosti Božidaru Vučureviću, nekadašnjem čelniku Trebinja, kojeg hrvatsko pravosuđe tereti za dva kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva tijekom agresije na dubrovačko područje. Prema optužnici podignutoj još 2008. godine, Vučurević je sudjelovao u organiziranju i poticanju vojnih operacija koje su rezultirale smrću civila, razaranjem Dubrovnika, protjerivanjem hrvatskog stanovništva i odvođenjem ljudi u logore, piše Mario Matana za Dalmaciju Danas.
Vučurević, danas devedesetogodišnjak, tijekom rata obnašao je niz političkih i vojno-političkih dužnosti na području Trebinja i istočne Hercegovine. Bio je jedan od vodećih dužnosnika Srpske demokratske stranke, predsjednik Skupštine općine Trebinje te predsjednik kriznog i ratnog štaba te općine.
Hrvatsko tužiteljstvo tereti ga da je od 1991. do listopada 1995., djelujući samostalno i u suradnji s Radovanom Karadžićem, sudjelovao u provedbi politike stvaranja takozvane Velike Srbije, koja je uključivala okupaciju dijelova hrvatskog teritorija i protjerivanje hrvatskog stanovništva.
Optužnica: U napadima poginuo 91 civil, a 200 ih je ranjeno
Prema navodima optužnice, Vučurević je na području Trebinja naredio mobilizaciju Teritorijalne obrane i formiranje specijalnih policijskih postrojbi koje su popunjavale jedinice JNA.
Napadi na jug Hrvatske započeli su 1. listopada 1991. iz smjera Hercegovine i Crne Gore. Do 26. listopada 1992. napadačke snage okupirale su područje od Prevlake do Stona, izuzev Dubrovnika, koji je bio pod potpunom blokadom.
Tužiteljstvo navodi da su tijekom napada namjerno granatirani civili, gospodarski i stambeni objekti, crkve te kulturno-povijesni spomenici.
Prema optužnici, u tim je napadima poginuo 91 civil, a njih 200 je ranjeno. Uz ljudske žrtve počinjena je golema materijalna šteta, dok je stanovništvo bilo prisiljeno napuštati svoje domove.
Tisuće Hrvata protjerane, oko 450 civila odvedeno u logore
Optužnica obuhvaća i zločine počinjene na okupiranim područjima Konavala, Župe dubrovačke, Dubrovačkog primorja i okolice Dubrovnika.
Tisuće hrvatskih stanovnika napustile su domove, dok su na okupiranim područjima, prema optužnici, uništavani, paljeni i pljačkani civilni, gospodarski i vjerski objekti.
Hrvatsko tužiteljstvo navodi da je približno 450 civila bilo odvedeno u logore Morinj u Crnoj Gori i Bileća u Bosni i Hercegovini.
Vučurevića se tereti za sudjelovanje u organiziranju i omogućavanju djelovanja postrojbi povezanih s tim zločinima.
Dubrovnik zasipan tisućama granata
Poseban dio optužnice odnosi se na granatiranje Dubrovnika i njegove povijesne jezgre, koja se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.
Napadi su bili osobito intenzivni od 8. do 13. studenoga 1991. te 6. prosinca iste godine, kada su na grad ispaljene tisuće granata.
Granatiranjem su teško oštećeni brojni spomenici kulture, povijesne građevine i civilni objekti.
Tužiteljstvo također navodi da je Vučurević nakon povlačenja JNA s okupiranih područja, kao predsjednik Srpske autonomne oblasti Istočna Hercegovina, sudjelovao u organiziranju nastavka granatiranja dubrovačkog područja.
Prema optužnici, napadi su nastavljeni sve do 29. listopada 1995. godine.
Ostao zapamćen po izjavi o „starijem Dubrovniku“
Vučurević je u javnosti ostao poznat i po izjavi da će nakon razaranja Dubrovnika napraviti novi, još stariji Dubrovnik.
Poslije je tvrdio da je riječ bila o šali, no ta je izjava ostala jedan od prepoznatljivih simbola ratne retorike tijekom napada na hrvatski jug.
Suđenje počelo bez optuženika
Hrvatska je godinama pokušavala osigurati Vučurevićevu nazočnost pred sudom, uključujući raspisivanje međunarodne tjeralice i pokušaje izručenja.
Vučurević je 2011. bio uhićen u Srbiji, ali njegovo izručenje Hrvatskoj nije realizirano.
Županijski sud u Splitu 2024. godine odlučio je da mu se može suditi u odsutnosti.
Na početku aktualnog suđenja razmatrani su uvodni procesni prijedlozi, a postupak zasad nije znatnije odmaknuo.