Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović ponovno je upozorio na jačanje veličanja ustaškog pokreta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Komentirajući Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu, povorku Torcide u Splitu i odnos političkih institucija prema ustaškim simbolima, ustvrdio je da se ustaška ideologija godinama nastoji prikazati kao domoljubni pokret, piše Klix.ba.
Josipović je podsjetio kako je još tijekom predsjedničkog mandata upozoravao na pojave koje je opisivao izrazom „ustaška zmija”. Tada je zbog takvih upozorenja bio izložen političkim kritikama, uključujući one tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
Govoreći o današnjim okolnostima, ocijenio je da su pojave na koje je upozoravao prije više od deset godina postale znatno izraženije.
„Nimalo mi nije drago što vrijeme sve više potvrđuje moju tezu o ustaškoj zmiji. Tada je još šaptući siktala, danas sikće urličući”, izjavio je Josipović.
Kao primjere pokušaja rehabilitacije ustaštva naveo je veličanje ustaških dužnosnika na internetu, pojavljivanje ustaških simbola u javnosti, održavanje misa za Antu Pavelića i uništavanje spomenika Narodnooslobodilačke borbe.
Prema njegovoj ocjeni, cilj takvih aktivnosti jest prikazivanje ustaškog pokreta kao domoljubnog, uz istodobno predstavljanje partizana kao zločinaca i izdajnika.
Kritike Plenkoviću i hrvatskom pravosuđu
Josipović je kritizirao i odnos Vlade Andreja Plenkovića prema pozdravu „Za dom spremni”. Smatra da je prihvaćanje tumačenja o njegovim dvostrukim konotacijama omogućilo daljnju relativizaciju ustaštva.
Pritom je naglasio kako ne smatra da Plenković osobno simpatizira ustašku ideologiju, ali tvrdi da premijer iz političkih razloga ne poduzima mjere koje smatra potrebnima.
Bivši predsjednik osvrnuo se i na postupanje policije nakon povorke Torcide u Splitu, tijekom koje su se čuli povici povezani s Adolfom Hitlerom i Auschwitzom. Izrazio je nadu da će nadležne institucije dosljedno reagirati na takve događaje.
Posebno je kritizirao hrvatsko pravosuđe, upozoravajući na dugotrajnost sudskih postupaka, zastare i blage kazne u pojedinim slučajevima.
„Pravosuđe se odmetnulo od društva, ne obavlja svoju društvenu funkciju i postalo je država u državi”, ustvrdio je Josipović.
„Ustašofilija je puno jača u BiH nego u Hrvatskoj”
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Josipović je iznio ocjenu da su ondje pojave veličanja ustaštva izraženije nego u Hrvatskoj.
„Po svemu što znam, ustašofilija je puno jača u Bosni i Hercegovini nego u Hrvatskoj. Kako u javnom prostoru, tako u politici i u crkvi”, rekao je.
Istodobno je podsjetio na sudjelovanje bosanskohercegovačkih Hrvata u antifašističkom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata, naglasivši da su se protiv fašizma borili zajedno s pripadnicima drugih naroda.
Upozorio je i da se različiti oblici ekstremizma međusobno potiču te prelaze državne granice. Prema njegovim riječima, takve pojave prisutne su u više država regije.
Obrazovanje smatra ključnim
Josipović je istaknuo da bi obrazovni sustav trebao imati važnu ulogu u upoznavanju mladih s poviješću NDH, ustaškog pokreta i antifašističke borbe.
Smatra da nedovoljno poznavanje povijesti pridonosi prihvaćanju spornih simbola i pozdrava, osobito među mladima.
Naglasio je i da osuda zločina počinjenih na antifašističkoj strani ne bi smjela dovesti do izjednačavanja povijesnih uloga fašističkih i antifašističkih pokreta.
Prema njegovoj ocjeni, odgovornost za suzbijanje ekstremizma prvenstveno je na hrvatskim institucijama, a ključne prepreke odlučnijem djelovanju vidi u političkom oportunizmu i nedostatku spremnosti na suočavanje s tim pitanjima.