Prijavili su nepravilnosti, suprotstavili se političkim pritiscima i završili bez posla, suočeni s brojnim sudskim postupcima i dugogodišnjom pravnom neizvjesnošću. Josip Vitez, bivši direktor požeškog Komunalca, i Adrijana Cvrtila, nekadašnja članica Uprave kutinske Eko Moslavine, javno su progovorili o posljedicama svojih prijava korupcije i nepravilnosti. Iako Hrvatska ima zakonski sustav zaštite zviždača, njihova iskustva pokazuju koliko je teško ostvariti zaštitu u praksi, donosi HRT-ova emisija Labirint.
Odbio namještati poslove, a potom ostao bez direktorske funkcije
Josip Vitez imenovan je direktorom Komunalca Požega u prosincu 2019. godine. Tvrdi da se ubrzo suočio s političkim pritiscima povezanima s odabirom izvođača za poslove energetske obnove višestambenih zgrada.
Prema njegovim riječima, tadašnji dogradonačelnik očekivao je da postupke odabira prilagodi unaprijed određenim projektantima i izvođačima.
Vitez je, nakon savjetovanja s odvjetnikom, jedan od razgovora odlučio snimiti. Tvrdi da je odbio postupiti prema političkim zahtjevima te da je proveo natječaj uz sudjelovanje većeg broja izvođača.
Procjenjuje da je takvim postupanjem ostvarena ušteda od približno 600.000 kuna na poslu čija je procijenjena vrijednost iznosila 2,5 milijuna kuna.
Nepravilnosti je prijavio u travnju 2020. godine, a 23. prosinca iste godine smijenjen je s mjesta direktora.
Nakon smjene pokrenuo je sudski postupak smatrajući da je ostao bez funkcije zbog prijavljivanja nepravilnosti.
Trgovački sudovi prvotno su odbili njegovu tužbu, no Ustavni sud predmet je vratio na ponovno odlučivanje. Postupak se sada ponovno vodi u Osijeku.
U međuvremenu su bivši požeški gradonačelnik Darko Puljašić i njegov nekadašnji zamjenik Mario Pilon prvostupanjski osuđeni zbog trgovanja utjecajem.
PNUSKOK je prijavio i dvojicu požeških policajaca zbog sumnje da su Puljašiću odavali informacije o istrazi.
Vitez je nakon odlaska iz Komunalca osnovao vlastitu tvrtku za trgovinu vinima, ali tvrdi da zbog posljedica afere i dalje teško posluje s vinarima iz svojeg kraja.
Posebno ga pogađa dugotrajnost sudskog postupka. Njegov direktorski mandat istekao je 2024. godine, a konačnu odluku o zakonitosti smjene još čeka.
Adrijana Cvrtila prijavila nepravilnosti, a protiv nje pokrenuto dvadesetak postupaka
Slično iskustvo opisuje i Adrijana Cvrtila, koja je 2021. godine bila članica Uprave Eko Moslavine u Kutini.
Tvrdi da je bila izložena političkim pritiscima da zadrži zaposlenike za kojima nije postojala stvarna potreba.
Prema njezinim riječima, pojedini zaposlenici mjesecima su primali plaću iako za njih nije bilo posla, a ona ih zbog političkih zahtjeva nije mogla otpustiti.
Dio razgovora s političkim dužnosnicima odlučila je snimati, navodeći da su joj zahtjevi uglavnom iznošeni bez prisutnosti drugih osoba.
Nakon toga podnijela je kaznenu prijavu i vanjsku prijavu nepravilnosti.
U antikorupcijskoj akciji koja je uslijedila uhićeni su tadašnji kutinski gradonačelnik Zlatko Babić, predsjednik Gradskog vijeća Davor Kljakić i još dvije osobe zbog sumnje na trgovanje utjecajem.
Cvrtila tvrdi da je nakon prijava postala izložena društvenoj izolaciji i pritiscima, a naposljetku je ostala bez posla.
Protiv nje su pokretani postupci zbog klevete i neovlaštenog snimanja. Navodi da se u jednom trenutku suočavala s približno 20 postupaka pred različitim tijelima.
Istodobno je morala sama financirati odvjetničku obranu, dok je njezin bivši poslodavac, prema njezinim riječima, raspolagao javnim sredstvima za pravne troškove.
Sud joj nije priznao zaštitu zviždačice
U prosincu 2021. godine Cvrtila je pokrenula sudski postupak radi zaštite prijavitelja nepravilnosti te zatražila povratak na radno mjesto.
Međutim, prema njezinu prikazu sudskih odluka, nije joj priznat status zaštićene prijaviteljice nepravilnosti jer je sud zaključio da prijava nije podnesena u dobroj vjeri te da je s prijavljivanjem predugo čekala.
Takvu odluku smatra nepravednom, osobito zato što je svoje tvrdnje potkrijepila snimkama, a USKOK je naknadno podignuo optužnicu.
Navodi i da je devet tužbi za klevetu podnesenih protiv nje odbačeno, no unatoč tome nije uspjela ostvariti svoja prava iz radnog odnosa.
Nakon iscrpljivanja drugih pravnih mogućnosti podnijela je ustavnu tužbu, o kojoj se još odlučuje.
Prema njezinim riječima, ustavna tužba više od godinu dana nalazi se na Ustavnom sudu, dok cijeli postupak traje gotovo pet godina.
Cvrtila tvrdi i da joj je slučaj ozbiljno otežao ponovno zapošljavanje. Nakon što joj je rečeno da predstavlja reputacijski rizik za potencijalne poslodavce, prestala je aktivno tražiti posao.
Zakonska zaštita postoji, ali sudski postupci traju godinama
Oboje upozoravaju da dugotrajnost pravosudnih postupaka može obesmisliti zakonsku zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Vitez ističe da eventualni povratak na mjesto direktora više nema jednaku svrhu jer mu je mandat odavno istekao.
Cvrtila smatra da zaštita koja dolazi tek nakon višegodišnjih postupaka ne može nadoknaditi profesionalne i osobne posljedice koje prijavitelj u međuvremenu pretrpi.
Iako su zbog svojih postupaka ostali bez radnih mjesta i suočili se s ozbiljnim pravnim i financijskim poteškoćama, oboje poručuju da ne žale zbog odluke da prijave nepravilnosti.
Njihovi slučajevi još nisu u cijelosti pravno zaključeni, a konačni ishodi sudskih postupaka tek se očekuju.