Ideja da Kanada postane pridružena članica Europske unije mogla bi potpuno promijeniti globalni odnos snaga, posebno ako bi se sličan model proširio i na Australiju i Novi Zeland.
Kako piše N1, vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da bi Europska unija u takvom scenariju izrasla u pravog geopolitičkog diva, iako i dalje ne bi raspolagala svim vojnim instrumentima kakve danas imaju Sjedinjene Države.
Ideju o posebnom obliku pridruženog članstva za Kanadu javno je otvorila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, dok je kanadski premijer Mark Carney govorio o „savezu za budućnost“ i jačanju suradnje u području ključnih minerala, obrane, umjetne inteligencije, energetike, svemirskih tehnologija i platnih sustava.
Avdagić pritom upozorava da takav model trenutačno pravno uopće nije definiran. EU danas nema jasno propisan status pridružene članice, pa bi prije bilo kakvog formalnog sporazuma trebalo utvrditi koja bi prava takve države imale, bi li sudjelovale u donošenju odluka, imale predstavnike u europskim institucijama i koliko bi duboko bile uključene u zajedničko tržište.
Otvara se i pitanje slobode kretanja ljudi, trgovine bez prepreka, mogućeg širenja Schengena te odnosa pridruženih država prema europskoj valuti.
Avdagić ide i korak dalje te navodi hipotetski scenarij u kojem bi Kanada i Australija jednoga dana prihvatile euro. U takvoj situaciji, smatra, euro bi mogao dodatno ojačati svoju globalnu ulogu, posebno u trenutku kada je američki dolar izložen političkim i gospodarskim pritiscima.
Ipak, naglašava da je sve to zasad daleko od formalnog dogovora.
Prema njegovu mišljenju, jedan od glavnih razloga približavanja Kanade i Europe jest politika administracije Donalda Trumpa, osobito trgovinski sporovi i prijetnje carinama.
Avdagić smatra da je inicijativa svojevrsna politička „pljuska“ Trumpovoj administraciji, ali ne i neprijateljski potez prema SAD-u. EU, Kanada i Australija, tvrdi, i dalje žele ostati američki partneri, ali istodobno moraju graditi vlastitu gospodarsku i sigurnosnu otpornost.
Trump je već reagirao na mogućnost približavanja Kanade Europskoj uniji te zaprijetio dodatnim carinama ako bi takav potez procijenio kao neprijateljski prema SAD-u.
U cijeloj priči postoji još jedna važna dimenzija. Kanada, Australija i Europska unija dijele niz strateških interesa – od trgovine i energetike do sigurnosti i tehnologije – pa bi njihovo dublje povezivanje stvorilo blok s golemim gospodarskim, političkim i tehnološkim kapacitetima.
No prije nego što se uopće počne govoriti o novoj geopolitičkoj sili, Bruxelles će morati odgovoriti na osnovno pitanje: što bi „pridružena članica“ Europske unije zapravo bila i koja bi prava i obveze takav status nosio.
