Pise: Zvonimir Despot na fb
Zagrebačke ulice već su odavno prestale biti javno dobro i postale poligon za opasne ideološke eksperimente i promašene vizije urbanizma. No, najnoviji suludi pohod na raskrižje Horvaćanske i Selske ceste s pravom zaslužuje titulu spomenika čiste nesposobnosti i agresivnog diletantizma u režiji uličnih ideologa s Radićeva trga.
Ono što trenutačno gledamo na zapadu grada nije nikakvo „zeleno i održivo planiranje“, nego klasično ad hoc nasilje nad zdravim razumom. Zamislite taj sklop u glavi: uzmete jednu od najopterećenijih i najzagušenijih prometnih arterija u gradu, koja svakodnevno guta tisuće automobila iz tri golema naselja – Jaruna, Vrbana i Prečkog – i onda joj, potezom aktivističkog pera, prepolovite kapacitet kolnika!
Naime, Grad Zagreb je raspisao natječaj vrijedan 1,5 milijuna eura za rekonstrukciju gotovo 20.000 kvadrata ovog ključnog čvorišta. Iza floskula o “modernizaciji” krije se šokantna odluka: sjeverni kolnik Horvaćanske sužava se s 13,2 na svega 6,5 metara, čime se u potpunosti brišu dvije prometne trake. Vozačima ostaje jedna jedina traka za skretanje ulijevo i samo jedna za ravno i desno. Na južnom kolniku ukida se autobusno ugibalište, a dvije se trake sabijaju u jednu.
To nije urbanizam; to je namjerno stvaranje prometnog čepa. Da stvar bude tragičnija, ti isti samoprozvani vizionari opravdanje pronalaze u europskom programu REallocate, koji pod krinkom “sigurnije mobilnosti i ozelenjavanja” na silu gura pješake i bicikliste tamo gdje prostrani pločnik postoji – doslovno od pamtivijeka! Planira se megalomanska pješačko-biciklistička pista široka čak sedam metara, dok se tramvajsko stajalište izmješta i gradi novi potporni zid. Umjesto da se problemu pristupi strateški – da se najprije izgradi kapitalni Jarunski most, ponude brze i efikasne alternativne rute te izgrade denivelirana rješenja – aktivistička sekta ponovno kreće s krive strane. Prvo idu zabrane, sužavanja kolnika, destrukcija i ideološka dogma, a onda slijedi slijepo slijezanje ramenima pred potpunim kolapsom koji su sami skuhali.
Vrhunac tog bezobrazluka su njihovi dežurni apologeti i “stručnjaci” koji građanima zarobljenima u kilometarskim kolonama cinično poručuju: „Nije gužva na cesti, ti si gužva.“ To je ta pročitana, jeftina demagogija. Ljude koji moraju razvoziti djecu u škole, odlaziti na posao i živjeti u ovom gradu, aktivisti s bicikla tretiraju kao primitivce koje treba preodgojiti batinom prometnog zastoja.
Zagreb je pod ovom garniturom trajno zarobljen u limbu između balkanske provincije i nedosanjanog srednjoeuropskog sna. Umjesto metropole, dobili smo plemensku prćiju u kojoj se promet rješava ad hoc fiks-idejama, dok grad tone u infrastrukturni kaos. Građani su tražili promjene, a dobili su agresivno silovanje grada od strane ekipe koja bi upravljala milijunskim sustavom, a zapravo ne zna upravljati ni vlastitim biciklom bez da izazove sudar sa zdravim razumom.



