U Sinju se nastavlja žestoka polemika zbog murala i performansa mlade umjetnice Jelene Tucak na objektu bivše vojarne Ivaniša Nelipića. Nakon što je sinjski gradonačelnik Miro Bulj oštro osudio korištenje obilježja 1. gardijske brigade Tigrovi u umjetničkom performansu, sada se oglasio i sinjski HDZ, koji traži utvrđivanje odgovornosti i odgovor na pitanje tko je dopustio korištenje gradskog objekta.
Kako piše Slobodna Dalmacija, povod za reakciju bila je snimka objavljena na društvenim mrežama na kojoj se vidi oštećivanje murala s grbom Tigrova na objektu vojarne Reiner, koji je u vlasništvu i pod upravljanjem Grada Sinja.
Iz sinjskog HDZ-a poručuju da se, prema informacijama kojima raspolažu, oštećivanje prethodno naslikanog obilježja dogodilo u sklopu samog performansa. Cijeli događaj nazvali su “sramotnim i nedopustivim činom”.
“Ovdje se nitko ne može skrivati iza umjetničkih sloboda”
HDZ posebno problematizira korištenje grba 1. gardijske brigade Tigrovi, ističući njegovu simboličku i povijesnu važnost.
“Ovdje se nitko ne može skrivati iza ‘umjetničkih sloboda'”, poručili su.
Navode kako su se pod tim grbom hrvatski branitelji borili i ginuli tijekom Domovinskog rata te smatraju da takvo obilježje ne može služiti kao rekvizit za performans koji uključuje njegovo oštećivanje.
Od gradonačelnika Mira Bulja i gradskih službi zatražili su da utvrde sve okolnosti događaja, uključujući i pitanje tko je odobrio korištenje objekta u vlasništvu Grada.
Autorica objasnila što je željela postići
O svojim motivima oglasila se i autorica murala i performansa Jelena Tucak.
Navela je kako ju je na rad potaknula mlađa populacija koja se izjašnjava domoljubnom te da je na vanjskoj fasadi zgrade bivše vojarne izradila mural koji sadrži modificirani grb 1. gardijske brigade Tigrovi i nekoliko natpisa, među kojima su “Za dom spremni”, “Tigrovi”, “10. kolovoza 2026.” i “Š.T.A.?”.
Tucak, rođena 1997. godine, ističe da nije proživjela Domovinski rat te da je namjerno minimalno odstupila od izvornog izgleda grba.
Objašnjava da svojim radom želi postaviti pitanja o ratu, nasilju, ubijanju i ulozi običnih ljudi u ratnim sukobima.
“Može se reći da ‘ne znam što je bilo’, ali znam što JE: u ratu se ubija, bilo u napadu ili u obrani”, navela je.
Postavila je i pitanje što bi se dogodilo kada bi oni koji trebaju sudjelovati u ratu, bez obzira na to jesu li napadači ili branitelji, jednostavno odbili ubijati.
Sukob oko granica umjetničke slobode
Slučaj je tako prerastao u širu raspravu o granicama umjetničke slobode, odnosu prema simbolima Domovinskog rata i korištenju gradske imovine za umjetničke intervencije.
Dok autorica svoj rad predstavlja kao propitivanje rata i nasilja, HDZ smatra da je prijeđena granica umjetničke slobode te da su obilježja hrvatskih branitelja iskorištena za provokaciju.
Odgovor na jedno od ključnih praktičnih pitanja tek se očekuje – tko je i pod kojim uvjetima odobrio korištenje gradskog objekta za mural i performans.
