Hrvatski sabor sutra će se okupiti na izvanrednoj sjednici zbog afere s opasnim otpadom u Gospiću, no u sabornici neće biti trojice ključnih aktera. Predsjednik Republike Zoran Milanović, koji je izvanredno zasjedanje i zatražio, neće doći na sjednicu, baš kao ni premijer Andrej Plenković. Neće se pojaviti ni glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, pišu za N1 Tina Žagar i Helena Puljiz.
Izvanredna sjednica sazvana je nakon višednevnih političkih prijepora oko 37.000 tona otpada u Gospiću te propale sjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, koja je prekinuta nakon sukoba oko mogućnosti građana da postavljaju pitanja.
Milanović i Plenković neće doći
Iz Ureda predsjednika potvrđeno je da Milanović neće osobno sudjelovati na sjednici koju je inicirao koristeći svoju ustavnu ovlast.
Iz Banskih dvora potvrđeno je da neće doći ni predsjednik Vlade Andrej Plenković.
U sabornici neće biti ni glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, koji je sudjelovao na sjednici Odbora u Gospiću.
S druge strane, dolazak su potvrdile ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministrica zdravstva Irena Hrstić. Na sjednici će biti i ministar pravosuđa Damir Habijan, potpredsjednik Vlade Branko Bačić te predstavnici MUP-a i Ministarstva financija.
Pred Saborom četiri Milanovićeva zahtjeva
Zastupnici će raspravljati o prijedlozima zaključaka koje je Saboru uputio predsjednik Republike.
Milanović, među ostalim, traži hitan početak trajne sanacije odlagališta i stalni nadzor onečišćenja podzemnih voda i okoliša. Vlada bi o poduzetim mjerama trebala izvijestiti Sabor u roku od 15 dana, a nakon toga svakih 30 dana.
Traži i da Vlada u roku od tri dana primi predstavnike građana i građanskih inicijativa, kao i da najkasnije u roku od 15 dana imenuje glavnog državnog inspektora.
Četvrti zahtjev odnosi se na nadzor svih odlagališta u Hrvatskoj za koja postoje opravdane sumnje da sadrže opasan ili nezakonito odložen otpad.
37.000 tona otpada i alarmantni nalazi
U središtu afere nalazi se industrijski kompleks u Bilajskoj ulici u Gospiću.
Prema nalazu vještaka Geotehničkog fakulteta izrađenom po nalogu USKOK-a, na istraženom području procijenjeno je oko 37.000 tona miješanog otpada.
Analize su pokazale opasno svojstvo ekotoksičnosti, dok su takozvane crne hrpe klasificirane kao opasan otpad.
U tlu su utvrđene izrazito povišene koncentracije bakra, olova i antimona, kao i degradacija tla te uništenje dijela prirodnog staništa.
Posebnu pozornost izazvali su nalazi povišenih koncentracija PFAS spojeva u podzemnim vodama nizvodno od lokacije, pri čemu je odlagalište ocijenjeno vrlo vjerojatnim izvorom njihova širenja. Nalaz, međutim, ne pokazuje da je onečišćen javni sustav opskrbe pitkom vodom.
Tko je znao i tko će odgovarati?
Jedno od najvažnijih pitanja sutrašnje rasprave bit će kako je bilo moguće da se tolike količine otpada godinama dovoze i odlažu te jesu li državne institucije reagirale kada su trebale.
Oporba će, očekuje se, inzistirati na utvrđivanju političke i institucionalne odgovornosti, ali i na odgovoru tko će u konačnici snositi troškove sanacije.
Za održavanje sjednice potreban je kvorum od najmanje 76 zastupnika. Predsjednik Republike svojom ustavnom ovlasti može zatražiti izvanredno zasjedanje i predložiti dnevni red, ali o njegovim zaključcima odlučivat će zastupnici.
To u praksi znači da će posljednju riječ imati saborska većina predvođena HDZ-om.
