Ravnopravnost spolova jedna je od najvažnijih vrijednosti suvremenih demokratskih društava. U Republici Hrvatskoj ona nije samo politički cilj ili društveni ideal, već i ustavna kategorija. U samim Izvorišnim osnovama i temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske ravnopravnost spolova navedena je među najvišim vrednotama ustavnoga poretka te predstavlja jedno od temeljnih načela na kojima počiva hrvatska država.
Takvo ustavno određenje nije slučajno. Povijest čovječanstva obilježena je dugotrajnim nejednakostima između muškaraca i žena. Stoljećima su žene bile isključene iz političkog života, obrazovanja, tržišta rada i donošenja važnih društvenih odluka. Tek tijekom 19. i 20. stoljeća, zahvaljujući brojnim društvenim pokretima i borbi za građanska prava, počelo se sustavno raditi na uklanjanju diskriminacije i stvaranju uvjeta za jednaku participaciju žena u svim područjima društvenog života.
U Hrvatskoj su žene pravo glasa dobile nakon Drugoga svjetskog rata, a tijekom posljednjih desetljeća ostvareni su značajni pomaci u području obrazovanja, zapošljavanja i političke zastupljenosti. Danas žene čine značajan dio visokoobrazovanih građana, sudjeluju u svim granama gospodarstva te obnašaju najviše državne i društvene funkcije. Ipak, formalna jednakost ne znači uvijek i stvarnu jednakost.
Upravo zbog toga ravnopravnost spolova ne smije ostati samo pravna norma zapisana u zakonima. Ona mora biti stvarna društvena vrijednost koja se svakodnevno živi i primjenjuje. Još uvijek postoje razlike u plaćama između muškaraca i žena, neravnomjerna zastupljenost na vodećim položajima te različiti oblici stereotipa koji ograničavaju profesionalni i osobni razvoj pojedinaca. U nekim sredinama žene i dalje snose veći teret obiteljskih obveza, što može utjecati na njihove mogućnosti napredovanja i sudjelovanja u javnom životu.
Važnu ulogu u promicanju ravnopravnosti imaju obrazovni sustav, mediji i institucije. Djeca od najranije dobi trebaju usvajati vrijednosti međusobnog poštovanja, jednakih mogućnosti i nediskriminacije. Škole imaju odgovornost razvijati svijest o tome da sposobnosti, talenti i životni izbori ne ovise o spolu, već o osobnim interesima, radu i znanju. Mediji, s druge strane, mogu pridonijeti razbijanju predrasuda ili ih, ako nisu odgovorni, dodatno produbljivati.
Ravnopravnost spolova usko je povezana s drugim temeljnim ustavnim vrednotama poput slobode, jednakosti, poštivanja ljudskih prava, socijalne pravde i vladavine prava. Društvo koje osigurava jednake mogućnosti svim svojim građanima, bez obzira na spol, stvara preduvjete za gospodarski razvoj, društvenu stabilnost i veću kvalitetu života. Brojna istraživanja pokazuju kako zemlje s višom razinom ravnopravnosti ostvaruju bolje rezultate u području obrazovanja, gospodarstva i društvene kohezije.
Poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova stoga nije zadaća samo državnih institucija nego cijelog društva. Svaki građanin svojim ponašanjem, stavovima i odlukama može pridonijeti stvaranju okruženja u kojem će žene i muškarci imati jednake prilike za obrazovanje, rad, napredovanje i sudjelovanje u javnom životu.
Kada se ravnopravnost spolova promatra kao temeljna ustavna vrijednost, ona prestaje biti pitanje pojedinih interesnih skupina i postaje pitanje kvalitete demokracije. Upravo zato razvijanje svijesti o njezinoj važnosti predstavlja trajnu obvezu svakog suvremenog društva koje želi graditi pravednu, slobodnu i uspješnu budućnost za sve svoje građane.
Piše: Sara Strnavić
Ovaj projekt financiran je sredstvima za poticanje pluralizma Agencije za el. medije
