Iako ljudi danas žive dulje, mnogi svoje kasnije godine ne provode u dobrom zdravlju, a demencija predstavlja jednu od najvećih prijetnji. Ipak, znanstvenici procjenjuju da se oko 45% slučajeva demencije može spriječiti promjenom prehrambenih i životnih navika.
Jedna od navika koja bi mogla povećati rizik, a da toga često nismo svjesni, jest posezanje za slatkim zalogajima u poslijepodnevnim satima, piše HuffPost.
Veza između šećera i rizika od demencije
Brojna znanstvena istraživanja pokazuju vezu između prehrane bogate šećerom i povećanog rizika od demencije, a stručnjaci posebno upozoravaju na konzumaciju slatkiša poslijepodne. Julie Andrews, registrirana dijetetičarka, objašnjava da slatka hrana uzrokuje nagli porast razine šećera u krvi.
“Studije pokazuju da velike varijacije u razini glukoze u krvi tijekom dugog razdoblja, i visoke i niske, mogu povećati rizik od demencije jer mogu oštetiti krvne žile u mozgu, uzrokovati upalu u tijelu i izgladnjivati moždane stanice goriva koje im je potrebno za pravilno funkcioniranje. To može utjecati na svakoga, ne samo na one s dijabetesom”, rekla je Andrews.
Dr. Alvaro Pascual-Leone, profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Harvarda, dodaje da kronično nestabilna razina šećera u krvi može dovesti do inzulinske rezistencije mozga, što znači da moždane stanice ne mogu pravilno koristiti glukozu. To stanje, koje se neslužbeno naziva i dijabetes tipa 3, može dovesti do gubitka pamćenja i demencije.
Dr. Dung Trinh, glavni medicinski službenik klinike Healthy Brain, ističe da nestabilan šećer u krvi pridonosi oštećenju krvnih žila, oksidativnom stresu i ometa način na koji moždane stanice koriste energiju.
Osim fiziološkog utjecaja, dijetetičarka Kelli McGrane napominje da šećer utječe i na sustav nagrađivanja u mozgu.
“Jedan od razloga zašto je šećer toliko privlačan jest taj što pokreće oslobađanje dopamina u putu nagrađivanja mozga. Iako povremeni ili umjereni unos obično nije zabrinjavajući, dosljedno visok unos šećera može prekomjerno stimulirati ovaj sustav. S vremenom to može negativno utjecati na učenje, pamćenje, regulaciju raspoloženja, pa čak i motivaciju”, objasnila je.
Zašto je poslijepodnevni unos šećera posebno problematičan?
Prema riječima dr. Pascual-Leonea, skokovi šećera u krvi poslijepodne posebno su štetni za zdravlje mozga jer je intolerancija na glukozu prirodno niža u drugoj polovici dana, što čini te skokove još izraženijima. Uz to, konzumacija slatke hrane kasnije tijekom dana može ometati san, a stručnjaci se slažu da je kvalitetan san ključan za prevenciju demencije.
Dr. Pascual-Leone objašnjava da se tijekom sna mozak čisti od neurotoksičnih proteina, poput beta-amiloida i taua. Ako se ti proteini ne uklone, mogu se nakupljati i ometati komunikaciju između neurona, što je znanstveno povezano s razvojem demencije.
Što je s voćem?
Stručnjaci se slažu da voće, iako sadrži šećer, nema isti učinak na mozak kao prerađeni slatkiši. “Kolačići i slatkiši uglavnom su rafinirani šećer i rafinirano brašno – brzo ulaze u krvotok, naglo podižu šećer u krvi i ne donose puno hranjivih tvari. Cijelo voće, s druge strane, dolazi u paketu s vlaknima, koja usporavaju brzinu apsorpcije šećera, vitaminima, mineralima i antioksidansima koji pomažu u zaštiti moždanih stanica”, rekao je dr. Trinh.
McGrane dodaje da mnogi plodovi, poput bobičastog voća, sadrže biljne spojeve poput antocijana, koji su povezani s poboljšanom kognitivnom funkcijom i smanjenom upalom u mozgu.
Kako zadovoljiti želju za slatkim na zdraviji način
Stručnjaci naglašavaju da cilj nije potpuno izbaciti šećer, već ga konzumirati umjereno. Dr. Pascual-Leone ističe da je doživljaj užitka važan za raspoloženje i zdravlje mozga. Kako bi se ublažio skok šećera u krvi, Andrews preporučuje kombiniranje slatke poslastice s namirnicama bogatim vlaknima ili proteinima.
Također je korisno ne čekati da osjetite izrazitu glad prije jela, jer tada raste vjerojatnost da ćete posegnuti za nezdravim, slatkim opcijama. Ako se ipak odlučite za slatki zalogaj, bolje ga je konzumirati ranije tijekom dana kako bi se smanjio njegov utjecaj na mozak i san.
Kao zdravije alternative, dr. Trinh i McGrane preporučuju tamnu čokoladu, koja je bogata flavanolima koji potiču protok krvi u mozgu, te kombinaciju bobičastog voća i orašastih plodova. Glavna poruka jest da prehrana bogata šećerom povećava rizik od demencije, ali to ne znači da ga treba potpuno izbjegavati. Važno je biti svjestan unosa i pametno kombinirati namirnice kako bi se ublažio negativan učinak na razinu šećera u krvi., piše Index.