Nakon incidenata u Splitu i Zagrebu zbog Dana srpske kulture, vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček zatražio je odgodu izložbe nazvane “Srpkinja” – za neki drugi mjesec u godini.
Odmah je stigao i odgovor iz SDSS-a koji poručuje: Marijan Pavliček obećao je da će biti gradonačelnik svih Vukovaraca., javlja dnevnik.hr
Izložba “Srpkinja”, čiju odgodu traži vukovarski gradonačelnik, trebala bi biti otvorena u utorak u gradu Heroju.
“Nitko nema apsolutno ništa protiv srpske zajednice, njegovanja njezine kulture, običaja, jezika i slično. Međutim, i organizatori moraju biti svjesni da ipak trebaju birati prikladnije termine”, tvrdi Pavliček.
Autor izložbe, pak, uvjerava da je riječ o antiratnom projektu. “Izložba govori o ženama, Srpkinjama, heroinama u Prvom svjetskom ratu, ženama, majkama koje su ostale kod kuće, brinule o imanju”, objašnjava organizator izložbe Dejan Drakulić.
Hoće li se izložba održati, o tome će se tek odlučivati. A zašto baš u studenom, Drakulić objašnjava – 11. studenog odabrali su jer je tada potpisano primirje.
Iz SDSS-a podsjećaju Pavličeka na obećanje da će biti gradonačelnik svih Vukovaraca.
“Sigurno da srpska zajednica u Vukovaru ni na koji način neće oskvrnuti pijetet. Važno je da Vukovar ostane i ubuduće grad mira, sve ono što smo imali prethodnih godina nikome nije služilo na čast”, poručila je saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov.
I dok se čeka razvoj situacije u Vukovaru, reakcije na incident uoči otvaranja izložbe u Zagrebu i dalje ne prestaju.
“Da nitko ne pita Obuljen kako je moguće da se predstavlja ostavština… zamislite da se u Izraelu predstavlja izložba jednog od nacističkih ideologa!”, izjavio je u Dnevniku Nove TV predsjednik Mosta Nikola Grmoja.
“Ako bi i bilo nešto sporno, onda se u normalnom društvu o tome treba razgovarati na za to primjerenim mjestima, a ulica putem prijetnji crnokošuljaša nije ni mjesto ni način”, upozorila je Dalija Orešković, saborska zastupnica DOSIP-a.
Riječ je o izložbi o Dejanu Medakoviću, akademiku i povjesničaru umjetnosti koji je, između ostalog, bio suautor Memoranduma SANU-a.
“S izložbom koja je otvorena nema ništa sporno, sadržajno u njoj nema niti jedan politički sporan detalj. Izložba govori puno više o njegovoj obitelji koja je zagrebačka, s prijelaza 19. na 20. stoljeće, čak i najviše o njegovu djedu Bogdanu, koji je bio predsjednik Hrvatskog sabora i to u nekima od najvažnijih trenutaka”, objašnjava povjesničar Hrvoje Klasić.
Vremena u kojem je Memorandum nastao dobro se sjeća predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić. Priklonili su mu se brojni akademici.
“To samo pokazuje da izvrsnost u jednom području ne znači razumnost i etičnost izvan toga i da to ne treba generalizirati”, ističe Pusić.
“Kad govorimo o njegovim stavovima o Hrvatskoj i Hrvatima, koji nisu bili baš najbolji, bez obzira što je ovdje odrastao, činjenica je da je pred genocidom morao pobjeći iz Hrvatske”, dodaje Klasić.
Izložba je obuhvatila odabrana djela likovne i primijenjene umjetnosti, osobne predmete, odlikovanja, rukopise, knjižnu građu i dokumentaciju.
