Premijer Andrej Plenković uoči samita u Kopenhagenu istaknuo je važnost podupiranja nacionalne sigurnosti i podsjetio na izdvajanja za obranu, uključujući ulaganja u sposobnosti Hrvatske vojske. Cilj je doseći razinu od 3,5 posto BDP-a za obranu.
Uvjeren je, kaže, da postoji široki konsenzus među europskim državama o vojnoj potpori Ukrajini, ali i o podršci mirovnim naporima.
“Stav Hrvatske jasan je – želimo okončanje sukoba i pravedan mir koji znači poštivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Mi imamo veliko iskustvo u postkonfliktnom razdoblju i zato se zalažemo i za otvaranje pregovora o članstvu Ukrajine u EU”, poručio je Plenković.
Ruska zamrznuta imovina kao jamstvo za Ukrajinu
Plenković je ponovio da Hrvatska podržava ideju korištenja zamrznutih ruskih sredstava kao jamstva za isplatu ratne štete Ukrajini.
“Traži se najsigurniji pravni okvir kako bi se iskoristilo gotovo 170 milijardi eura u Euroclearu za svojevrsno jamstvo prije same isplate ratne štete”, rekao je.
Na stolu je i prijedlog o davanju beskamatnog zajma Ukrajini, za koji bi jamčile države članice koristeći rusku zamrznutu imovinu kao podlogu. Ukrajina bi ga počela vraćati tek nakon što Rusija plati ratnu odštetu.
Plenković naglašava kako je Hrvatska načelno za takvo rješenje, ali uz uvjet da se osigura pravna sigurnost svake članice, jer dio zemalja strahuje da bi konfiskacija imovine narušila međunarodni pravni poredak.
Izbor predsjednika Ustavnog suda
Osvrnuo se i na nedavni izbor predsjednika Ustavnog suda, zbog kojeg je dio sudaca napustio sjednicu smatrajući da se trebalo pričekati do isteka mandata aktualnog predsjednika Miroslava Šeparovića, 12. listopada.
Plenković u tome ne vidi ništa sporno:
“Postupak je u skladu s procedurom. Oni koji su napustili sjednicu ponijeli su se politički, a to znaju svi. Drago mi je da je osam sudaca ostalo pri racionalnom i razumnom stavu. Sviđa mi se i komentar profesorice Barić – Ustavni suci nisu tamo da vode politiku nego da rade ono za što su dobili mandat Hrvatskog sabora.”
Konsenzus u EU-u
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa predložio je da se otvaranje pregovaračkih klastera za članstvo u EU ubuduće odlučuje kvalificiranom većinom, a ne konsenzusom. To bi značilo da je za odluku potrebno odobrenje najmanje 15 država članica koje čine 65 posto stanovništva Unije. Konsenzus bi se i dalje zadržao za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Plenković je jasno poručio da je Hrvatska za zadržavanje konsenzusa jer je to, posebno za manje zemlje, nužno za zaštitu nacionalnih interesa. Kada je riječ o otvaranju pregovora s Ukrajinom, kaže, ključno je privoljeti Mađarsku da odustane od veta.
Dodatak za umirovljenike
Premijer je ranije na svom profilu na društvenoj mreži X najavio da će godišnji dodatak za 1,23 milijuna umirovljenika u 2025. iznositi šest eura po godini staža.
“To je mjera koja proizlazi iz novog Zakona o mirovinskom osiguranju, a donosi se uz potporu partnera iz Hrvatske stranke umirovljenika”, pojasnio je Plenković.
Prosječni godišnji dodatak iznosit će oko 171 euro, a s njegovom isplatom prosječna će ukupna mirovina na kraju 2025. dosegnuti više od 704 eura, istaknuo je premijer.
