Hrvatska ima više stanovnika. Tijekom godine broj se povećao za 0,2 posto, odnosno za 6.547 osoba. No negativni demografski trendovi nisu zaustavljeni u svim dijelovima zemlje. U nekim županijama ukupni broj stanovnika se smanjio, a najveći relativni pad zabilježile su Požeško-slavonska županija (1,51 %), Virovitičko-podravska (1,27 %) i Vukovarsko-srijemska (1,15 %).
“Porast je gotovo zanemariv”
Demograf Nenad Pokos komentirao je ove podatke u Dnevniku Nove TV.
„Prvo bih se osvrnuo na ovaj porast od nešto više od 6.000 stanovnika. To je neznatan, gotovo zanemariv porast, koji ne bi ni postojao da nije toliki priljev stranih radnika. Naime, hrvatski državljani i dalje masovno iseljavaju, a na njihova mjesta dolaze strani radnici, sve više iz izvaneuropskih zemalja“, naveo je.
Objasnio je zašto raste broj stanovnika u Zagrebu, Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, kao i u priobalnim županijama, osim Šibensko-kninske.
„Glavni razlozi su veća ponuda radnih mjesta i viši životni standard, a u priobalnim županijama – osim razvijenog turizma – razlog je i prisutnost brojnih stanovnika iz zapadnoeuropskih zemalja koji ovdje kupuju nekretnine nakon odlaska u mirovinu i veći dio godine žive u Hrvatskoj“, objasnio je.
“Mnoge lokalne jedinice jednostavno nemaju sredstava”
Pokos se osvrnuo i na ulaganja u demografsku politiku. „Svjedoci smo negativnih primjera, poput Vukovara, gdje je ukinuta mjera besplatnog vrtića. Nedavno je i u Zagrebu ukinuta mjera roditelj-odgojitelj, koja je značajno utjecala na broj obitelji s troje i više djece“, istaknuo je.
„Mnoge lokalne jedinice jednostavno nemaju dovoljno sredstava za ulaganja, pa ovdje mora intervenirati država. Nadam se da će kroz godinu ili dvije vrtići u Hrvatskoj biti besplatni za svu djecu“, dodao je.
Pokos smatra da bi demografski pad trebao zabrinjavati sve stanovnike Hrvatske.
„Ovo je pitanje državnog i nacionalnog opstanka, glavno strateško pitanje, neki bi rekli prioritet svih prioriteta. Hrvatska mora donijeti Zakon o demografiji, kojim bi sva ministarstva regulirala mjere za smanjenje iseljavanja i poticala populacijsku politiku“, naglasio je.
Dobre prakse
Pokos je spomenuo i neke pozitivne promjene uvedene ove godine.
„Početkom ožujka potpuno je delimitirana roditeljska naknada. Većina majki sada može koristiti svih 12 mjeseci rodiljnog i roditeljskog dopusta uz punu plaću, dok je ranije maksimum bio 990 eura. Također je udvostručen broj dana očinskog dopusta – s 10 na 20 dana – i povećana je jednokratna novčana pomoć za novorođenu djecu, sa 309 na 618 eura“, podsjetio je.
Na pitanje hoće li u budućnosti biti dovoljno radnika za mirovine, odgovorio je:
„Za vašu mirovinu bit će znatno teže. Nadam se da, ako ne hrvatski državljani, barem strani radnici koji posljednjih godina dolaze masovno, omogućit će opstojnost mirovinskog sustava.“
Upozorio je da je od popisa 2011. do procjene za sredinu 2024. godine broj stanovnika u pet istočnohrvatskih županija smanjen s 806.000 na 643.500.
