Srijeda, 17 prosinca, 2025
No menu items!
NaslovnicaAktualnoZašto je Grbin demostrativno otišao s obljetnice eksplozije na Vergarolli

Zašto je Grbin demostrativno otišao s obljetnice eksplozije na Vergarolli

U Puli je prekjuče obilježena 78. obljetnica tragične eksplozije na kupalištu Vergarolla. Dana 18. kolovoza 1946. na tom su okupljalištu Puljana, posebice onih talijanske nacionalnosti, u 14:10 eksplodirale protubrodske podmorske mine. Poginulo je više od 60 osoba, mahom članova obitelji, žena i djece.

Tragedija je do danas ostala obavijena velom tajne, a krivac za eksploziju nikad nije otkriven. Masovni egzodus Talijana nakon rata dodatno je pojačao bol koju grad i zajednica osjećaju i danas.

Svjedoci i heroji Vergarolle

– Tada smo, umjesto da slavimo kraj rata, proživjeli najveću tragediju u našem gradu – prisjetio se Livio Dorigo, svjedok eksplozije.

Tragedija je ostavila duboku ranu u tkivu Pule, koja “krvari” svakog kolovoza. Herojske priče, poput one o kirurgu Geppinu Michelettiju koji je, unatoč gubitku dva sina, neumorno spašavao unesrećene, pokazale su ljudsku hrabrost usred strahote., piše HRT

– Najveće tragedije prilika su za najveće heroje – naglasio je novinar Marko Percan.

Komemoracija obilježena kontroverzom

Ove godine komemoracija nije prošla u miru. Gradonačelnik Pule Peđa Grbin demonstrativno je napustio događaj nakon što je jedan od govornika spomenuo da je eksplozija bila dio jugoslavenskog plana etničkog čišćenja Talijana.

– Skup sam napustio zbog povijesnog revizionizma – priopćio je Grbin, dok je njegov zamjenik Vito Paoletić, iz redova talijanske nacionalne manjine, komentirao:
– Riječi poput fojbi, etničkog čišćenja, možda i genocida izazvale su nelagodu.

Govor predstavnika talijanske manjine

Kontroverzni dio komemoracije bio je govor Ennija Forlanija, predsjednika Vijeća autohtone talijanske nacionalne manjine Istarske županije. Iako nije htio pred kamere, Forlani je dostavio tekst govora u kojem tvrdi da se dogodio masakr kao dio plana etničkog čišćenja i zamjene stanovništva nakon Drugog svjetskog rata.

– Taj izopačeni plan potvrdio je Milovan Đilas u intervjuu za talijanski časopis Panorama 1991., u kojem priznaje da su on i Kardelj u Istri organizirali antitalijansku propagandu te da su za protjerivanje Talijana bili dozvoljeni svi pritisci – stoji u govoru.

Forlani također podsjeća na slučaj povjesničara Williama Klingera, koji je 2015. ubijen u New Yorku pod nerazjašnjenim okolnostima, dok je istraživao ulogu OZNA-e u slučaju Vergarolla.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

NAJNOVIJE

spot_img