Skup je započeo u 11 sati i trajao pola sata, a cilj mu je bio odati počast svim žrtvama rata te ukazati na dugotrajno izbjegavanje suočavanja s ratnim zločinima počinjenima tijekom i nakon operacije Oluja.
Fokus na civilne žrtve i nedostatak procesuiranja
Akciju su organizirali Centar za žene žrtve rata – ROSA (Zagreb), Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK (Sarajevo), Centar za građansku hrabrost (Zagreb), Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću te Ženska mreža Hrvatske.
Organizatori upozoravaju da ni trideset godina nakon Oluje ne postoje cjeloviti, službeno potvrđeni podaci o ratnim zločinima koji su se dogodili u to vrijeme. Kako navode, “umjesto suočavanja s činjenicama, u javnosti i dalje prevladavaju zaborav, relativizacija i mitologizacija”.
Prema podacima Documente, najviše žrtava tijekom i nakon Oluje bilo je među Srbima – 1.747 osoba, dok je hrvatskih žrtava bilo 466. Među stradalim Srbima većinom su bili civili, dok su Hrvati uglavnom poginuli kao pripadnici vojnih snaga. Procjenjuje se da je spaljeno više od 22.000 kuća i da je oko 200.000 Srba napustilo Hrvatsku, dok većina zločina nikad nije procesuirana.
Poziv na utvrđivanje činjenica i suočavanje s odgovornošću
Organizacije ističu da Republika Hrvatska do danas nije službeno utvrdila činjenice o zločinima nad Srbima te da je presuda Haaškog suda Anti Gotovini i drugima pogrešno shvaćena kao potpuno oslobađanje od odgovornosti.
“Tražimo sustavno prikupljanje, provjeru i objedinjavanje svih dostupnih podataka – i iz državnih i iz nevladinih izvora – kako bi se činjenice učinile dostupnima javnosti”, poručuju organizatori.
Dodaju da je suočavanje s prošlošću nužno za zaustavljanje procesa militarizacije i porasta nacionalizma, koji su sve izraženiji. Upozoravaju i na nesrazmjerno povećanje sredstava za vojni proračun, dok se istovremeno zanemaruje pitanje ratne odgovornosti i pomirenja.
Saopštenje Za Javnost by Index.hr
