Hrvatska obavještajna agencija (SOA) u svom najnovijem izvješću za 2025. godinu donosi pregled stanja sigurnosti, uključujući i pojave ekstremizma u Hrvatskoj. Upozoravaju da, iako ne postoje izraženi ekstremistički pokreti, određeni pojedinci i manje skupine poduzimaju aktivnosti koje se mogu svrstati pod ekstremizam., prenosi hrvatska danas
– Ekstremizam podrazumijeva aktivnosti i ideje koje su protivne ustavnom poretku ili ga žele nasilno srušiti, neovisno o ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj pozadini – navodi SOA.
U izvješću se ističe da ni jedan oblik ekstremizma u Hrvatskoj nema širu javnu potporu, ali se bilježe pokušaji paravojnog organiziranja, vojne obuke i nabavke naoružanja, posebno unutar ekstremno desnih krugova.
Teroristička mreža s hrvatskom poveznicom
SOA izdvaja slučaj hrvatskog državljanina koji je u siječnju 2025. uvršten na američku listu globalnih terorista. Radi se o pripadniku mreže Terrorgram Collective, ekstremno desne online skupine poznate po širenju nasilnog bijelog supremacizma i poticanju na rasno motivirano nasilje.
Terrorgram koristi platformu Telegram, a njezin simbol podsjeća na oznake nacističkog Waffen SS-a. Grupa je povezana s više terorističkih napada, a osim SAD-a, terorističkom organizacijom ju je proglasilo i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Radikalizacija mladih i neonacistički elementi
SOA upozorava i na prisutnost neonacističke ideologije, animoziteta prema migrantima i stranim radnicima te mogućnost incidenata koje mogu izazvati samoradikalizirani pojedinci.
Pritom se posebno izdvaja trend radikalizacije maloljetnika u Europi, i to s obje strane – islamističkog i ekstremno desnog spektra. Kao glavni kanali radikalizacije ističu se društvene mreže i internetske platforme, a uzroci su često disfunkcionalne obitelji, izolacija i loše mentalno zdravlje.
Lijevi, velikosrpski i navijački ekstremizam
Lijevi ekstremisti i anarhisti, prema SOA-i, ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju zbog malobrojnosti i slabe potpore. Nakon izraelske ofenzive na Gazu zabilježen je porast propalestinskog aktivizma, koji povremeno može poprimiti nasilne oblike ili širiti antisemitizam.
U izvješću se navodi i da velikosrpski ekstremizam u Hrvatskoj postoji u tragovima, a incidenti su rijetki i uglavnom se odvijaju putem društvenih mreža. Iako ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost, mogu predstavljati izazov za javnu sigurnost i međuetničke odnose na lokalnoj razini.
Poseban segment posvećen je ekstremnim navijačkim skupinama, koje povremeno izazivaju nasilje i nerede u zemlji i inozemstvu. Iako zasad ne predstavljaju prijetnju na nacionalnoj razini, njihov utjecaj nije zanemariv u kontekstu lokalne sigurnosti.
