Unatoč sve složenijem globalnom sigurnosnom okruženju, Hrvatska ostaje sigurna i stabilna demokracija – stoji u najnovijem javnom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) objavljenom u nedjelju.
Izravna prijetnja hrvatskom teritoriju i građanima trenutačno ne postoji, no sigurnosni izazovi rastu – osobito u području kibernetičke sigurnosti, regionalne stabilnosti i utjecaja stranih obavještajnih službi.
Globalne krize oblikuju sigurnosnu sliku
SOA naglašava da je 2024. bila obilježena ratom u Ukrajini, napetostima na Bliskom istoku, ali i rastućim prijetnjama unutar Europe. Rat u Ukrajini iz temelja je promijenio sigurnosnu arhitekturu kontinenta, dok su se Švedska i Finska zbog promjene globalne klime priključile NATO-u, napuštajući dugogodišnju neutralnost.
Nizak rizik terorizma, ali oprez zbog radikalizacije mladih
Iako je rizik od organiziranih terorističkih napada u Hrvatskoj nizak, nijedna zemlja nije u potpunosti izuzeta. Glavni izvor prijetnje u Europi ostaje islamski ekstremizam, s posebnim naglaskom na radikalizaciju mladih i maloljetnika putem internetske propagande.
Na Zapadnom Balkanu zabilježen je povratak bivših džihadista iz zatvora, a SOA upozorava i na mogućnost širenja ekstremizma među mladima u Hrvatskoj, iako društvo u cjelini odbacuje takve ideologije.
Rekordan broj kibernetičkih napada na hrvatske institucije
Kibernetičke prijetnje i napadi u znatnom su porastu. U 2024. godini zabilježeno je čak 38 ozbiljnih kibernetičkih napada na državne institucije – najviše dosad.
Primarni cilj ovih napada bio je špijunaža i krađa podataka od značaja za nacionalnu sigurnost, a napadi dolaze iz organiziranih i često državnih izvora. SOA od 2024. službeno djeluje i kao središnje nacionalno tijelo za kibernetičku sigurnost.
Ruske obavještajne operacije i destabilizacija
Obavještajne aktivnosti prema Hrvatskoj i ostalim članicama EU-a uključuju špijunažu, sabotaže i propagandne kampanje, ponajviše iz ruskih izvora. Cilj je slabljenje potpore Ukrajini te širenje straha i nepovjerenja prema NATO-u i Europskoj uniji.
Organizirani kriminal i migracije: Balkanske mreže i sigurnosni rizici
SOA posebno upozorava na djelovanje balkanskih kriminalnih skupina, prvenstveno srpsko-crnogorskih mreža, koje su uključene u međunarodno krijumčarenje narkotika i ne libe se nasilnih metoda.
Istodobno, nezakonite migracije ostaju snažno izražene, pri čemu je problematičan izostanak identifikacijskih dokumenata kod većine migranata. Time se povećava rizik od infiltracije ekstremista i kriminalaca.
Stanje na Zapadnom Balkanu: Osjetljiva točka hrvatske sigurnosti
Stabilnost regije Zapadnog Balkana izravno utječe na Hrvatsku. U izvješću se ističe zabrinutost zbog:
- statusa Hrvata u BiH
- širenja koncepta “Srpskog svijeta”
- pojačanog utjecaja Srbije i Srpske pravoslavne crkve
- rastuće polarizacije u Crnoj Gori između proeuropskih i proruskih snaga
SOA također bilježi incidente prema hrvatskim građanima u Srbiji, koji su tijekom prosvjeda proglašavani špijunima, protjerivani ili zadržavani na granici.
SOA-ini rezultati i strateška uloga Hrvatske
Tijekom 2024., SOA je obavila:
- 6200 sigurnosnih provjera
- 551 sigurnosnu prosudbu
- preko 108.000 provjera stranaca
Hrvatska ostvaruje visoke standarde transparentnosti i sigurnosti, a strateški prometni i energetski kapaciteti – poput LNG terminala na Krku – dodatno jačaju nacionalnu i europsku sigurnost.
Zaključak: Stabilna država u nestabilnom okruženju
Hrvatska se i dalje pozicionira kao sigurna, demokratski stabilna država, no suočena je s ozbiljnim izazovima u vidu kibernetičkih prijetnji, stranih obavještajnih djelovanja, regionalne nestabilnosti i migracijskih pritisaka.
SOA poziva na budnost i strateško jačanje institucija kako bi Hrvatska ostala čvrst oslonac sigurnosti u ovom dijelu Europe.



