Jedna od novosti koja očekuje buduće umirovljenice je proširenje majčinskog dodatka – s dosadašnjih šest mjeseci na godinu dana dodatnog staža.
Majke koje su za vrijeme radnog vijeka imale prosječnu plaću moći će računati na otprilike 17 eura veću mirovinu po djetetu, umjesto dosadašnjih 8,5 eura. Žene koje su primale minimalac ili plaću desetak posto manju od prosjeka mogu očekivati povećanje od oko 14 eura, dok će one s dvostruko višim primanjima u odnosu na prosjek imati do 35 eura veće mirovine. Majčinski dodatak se isplaćuje od početka 2019. godine, a trenutno ga prima oko 97 tisuća korisnika, uglavnom žena. U početku je uključivao šest mjeseci dodatnog staža po djetetu, no sada se povećava na godinu dana. Dodatak primaju i pojedini očevi te staratelji koji su preuzeli brigu o djeci i koristili roditeljski dopust, piše Večernji list.
Umirovljeničke udruge zalažu se za to da se majčinski dodatak, odnosno “povećanje dodanog staža za dijete”, primijeni retroaktivno na sve majke, kojih bi moglo biti još tristotinjak tisuća. U Hrvatskoj je trenutačno oko 640 tisuća žena u mirovini, a njihova prosječna starosna mirovina iznosi približno 590 eura za nepune 32 godine staža. Iako je Plenkovićeva Vlada zasad odgodila proširenje ovog prava, razlozi koje su navodili bili su pravne i financijske prirode. O ovoj temi trebao bi se očitovati i Ustavni sud. Kad je postalo jasno da do proširenja neće doći, bivši saborski zastupnik i umirovljenički aktivist, tragično preminuli Željko Šemper, u ožujku je pokrenuo inicijativu za ocjenu ustavnosti zakonske odredbe koja se odnosi na majčinski dodatak.
Ženske mirovine i dalje niže od muških
Najnoviji dostupni podaci pokazuju da su prosječne mirovine žena niže za otprilike stotinjak eura u usporedbi s muškim mirovinama koje iznose oko 690 eura za 35 godina staža. Žene su većinom radile na slabije plaćenim poslovima i imale manje radnog staža jer su ranije odlazile u mirovinu. Muškarci su, primjerice, u prvom tromjesečju 2025. godine u javnoj upravi imali prosječne plaće za 300 eura veće od žena, u obrazovanju 220 eura više, a u zdravstvu razlika je iznosila gotovo 500 eura. Na razini cijele države, u ožujku 2025. razlika u plaćama između spolova smanjena je na 4 posto, odnosno 53 eura. Prosječna neto plaća žena bila je 1419 eura, dok je kod muškaraca iznosila 1472 eura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, neto plaće žena porasle su za 12,6%, a muškaraca za 10,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najveće prosječne plaće žene su imale u sektoru informacija i komunikacija (1718 eura), a najniže u ostalim uslužnim djelatnostima (1061 euro). Kod muškaraca su najviše prosječne plaće bile u zdravstvu (2172 eura), a najniže u građevinarstvu (1107 eura). Iako će se za pet godina izjednačiti radni vijek žena i muškaraca, mirovine i dalje neće biti jednake, između ostalog zbog česte upotrebe bolovanja i slabije plaćenih rodiljnih naknada kod žena, na koje su uplaćivani minimalni doprinosi.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je od uvođenja dodatnog staža do 4. ožujka više od 96.460 korisnika ostvarilo pravo na to povećanje, što je u prosjeku značilo rast mirovine od 1,6% po djetetu. Proširenje dodatnog staža na 12 mjeseci za svako dijete donijet će i prosječno povećanje mirovina od 3% te pridonijeti smanjenju rodno uvjetovanih razlika u mirovinama, smatra hrvatska Vlada. Iako nema preciznih podataka o trošku za državni proračun, procjenjuje se da iznosi oko 20 milijuna eura godišnje. Dodatan staž ne smanjuje uvjete za odlazak u mirovinu, već se pribraja redovitom stažu nakon što žena ispuni zakonske uvjete za mirovinu – bilo prijevremenu, redovnu starosnu ili invalidsku. U 2025. godini uvjeti za prijevremenu mirovinu su 33 godine i 9 mjeseci staža te 59 godina i 9 mjeseci života, a za redovnu starosnu mirovinu 63 godine i 9 mjeseci života te najmanje 15 godina staža.
Ujednačavanje kroz odluku Ustavnog suda
Sljedeće godine razlika u dobi za umirovljenje između muškaraca i žena smanjuje se na jednu godinu, a kroz četiri godine bit će u potpunosti izjednačena. Međutim, žene koje su se umirovile prije 2019. pravo na majčinski dodatak mogu ostvariti jedino ako ponovno uđu u radni odnos na godinu dana i privremeno obustave mirovinu, ili ako rade dvije godine po četiri sata. Treća opcija je prikupljanje staža putem ugovora o djelu, a HZMO navodi da je oko 50 tisuća umirovljenika lani imalo prihod kroz tzv. drugi dohodak. Za godinu dana staža, osoba bi morala zarađivati najmanje prosječnu godišnju bruto plaću u Hrvatskoj. Ako Ustavni sud ne donese odluku kojom bi se zakon ujednačio, nastavit će postojati razlike – žene koje su se umirovile prije 2019. neće imati pravo na dodatak, one koje su otišle u mirovinu nakon toga dobit će šest mjeseci po djetetu, a buduće umirovljenice godinu dana.
Novi zakon o mirovinskom sustavu donosi i povećanje invalidskih mirovina za 10%, rast najnižih mirovina za 3%, te ukidanje penalizacije za sve one koji su otišli u prijevremenu mirovinu, a doživjeli su 70. rođendan., prenosi N1.
