VOJNI analitičari za Newsweek su analizirali kako bi mogao započeti treći svjetski rat, identificirajući ključne sudionike i faktore koje treba pratiti dok svijet ulazi u sve nesigurnije razdoblje.
Europske zemlje su već tiho počele postavljati temelje za mogući sukob s Rusijom, dok NATO razmatra nekoliko scenarija, primjerice, otvoreni oružani sukob i suptilniji, ali vjerojatniji oblik sukoba koji uključuje dobro poznate metode destabilizacije unutar članica saveza. “Rusija se priprema za rat sa Zapadom”, izjavio je krajem studenog Bruno Kahl, šef njemačke obavještajne službe.
Ipak, Rusija nije jedini potencijalni izazivač globalnog sukoba. Umirovljeni kontraadmiral Mark Montgomery i bivši vršitelj dužnosti zamjenika ministra obrane za politiku James Anderson smatraju da bi bilo kakav veliki rat gotovo sigurno proizašao iz napetosti između pet ključnih aktera. To su Rusija, Kina, Sjeverna Koreja, Iran i SAD.
Anderson: Izrael nije toliko nepromišljen da izazove širi regionalni sukob
Kako će se situacija razvijati ovisi o nizu faktora, poput mjesta i povoda sukoba te reakcija svih aktera i saveznika. Bilo kakav veći sukob mogao bi biti izazvan regionalnim napetostima oko brojnih osjetljivih tema, među kojima analitičare najviše brine da bi Kina mogla izvršiti invaziju na Tajvan, da bi Rusija mogla proširiti svoje ambicije izvan Ukrajine ili da bi Sjeverna Koreja ili Iran mogli započeti sukob s regionalnim suparnicima.
Anderson je istaknuo Baltik ili Poljsku kao potencijalna žarišta koja bi Rusija mogla iskoristiti za sukob s NATO-om, što bi zapravo proširilo sukob u Ukrajini u pravi globalni rat.
Što se tiče Bliskog istoka, koji je posljednjih mjeseci suočen s velikim previranjima, Anderson je izrazio sumnju u mogućnost da izraelske akcije izazovu i širi regionalni sukob. “Ne mislim da bi Izrael bio tako nepromišljen. Apsolutno su opravdani u odgovoru na iranske raketne napade, ali, osim toga, ne vidim veliki rizik u ovom slučaju”, izjavio je.
“Jednako tako vjerujem da su vođe u Taipeiju dovoljno promišljeni da ne učine nešto poput iznenadne deklaracije o neovisnosti, što bi za Kinu bila crvena linija”, dodao je.
Montgomery: Putin potiče sukobe u Srbiji, Bosni i Republici Srpskoj
Umirovljeni kontraadmiral Mark Montgomery slaže se da bi Rusija mogla biti najvjerojatniji pokretač šireg sukoba. Ističe da Moskva već ima utjecaj u manjim konfliktima, poput onih u Gruziji i Srbiji.
“Putin snažno potiče napetosti u Srbiji, Bosni i Republici Srpskoj, gurajući ih prema mogućem sukobu”, rekao je Montgomery. Dodao je da je Rusija pojačala pritisak na Gruziju, prisiljavajući njezinu vladajuću stranku da se sve više udalji od Europske unije. Kao rezultat toga Gruzija je nedavno najavila da će odgoditi proces približavanja EU naredne četiri godine.
“Ako Putin pogrešno procijeni neku situaciju ili ako drugi pretjerano reagiraju na njegove poteze, stvari bi brzo mogle izmaknuti kontroli. To je trenutačno najveći rizik”, upozorio je. Iran je naveo kao drugo mjesto na kojem bi najvjerojatnije moglo doći do poticanja većeg sukoba.
Ono oko čega se svi analitičari slažu je da će svaki sukob vjerojatno uključivati suradnju zemalja osi koju čine Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Iran.
“Ukrajina se ne bori protiv jedne zemlje, već protiv četiri”
Kina, Sjeverna Koreja i Iran već pružaju podršku Rusiji tijekom njezine invazije na Ukrajinu. Sjeverna Koreja je poslala vojnike na bojište i opskrbljuje Moskvu streljivom, dok Iran Rusiji osigurava dronove. S druge strane, Kina kupuje rusku energiju kako bi spriječila kolaps ruske ekonomije pod pritiskom zapadnih sankcija.
Rusija i Kina dodatno su povezane članstvom u dvije trgovinske skupine, ekonomskom bloku BRICS i Šangajskoj organizaciji za suradnju, što je povećalo njihove ekonomske veze.
“Ukrajina se ne bori protiv jedne zemlje, već protiv četiri. Svake noći bore se protiv iranskih dronova, protiv sjevernokorejske artiljerije, a sada su tu i sjevernokorejski vojnici, što je veliki problem”, rekao je Montgomery.
Dodao je da Iran i Sjeverna Koreja također šalju Rusiji balističke projektile ili dijelove za njih, dok Kina u potpunosti podržava rusku ekonomiju te joj omogućuje da nastavi crpiti prirodne resurse poput nafte i plina i da troši 40 posto državnog proračuna na ministarstvo obrane.
“Turska ne bi zauzela stranu”
Veće europske zemlje poput Njemačke, Francuske, UK-a, Italije, Poljske i baltičkih država bile bi najviše uključene u globalni sukob, ovisno o lokaciji. Japan i Australija bi vjerojatno podržali SAD u slučaju kineske invazije na Tajvan, dok bi zemlje poput Indonezije, Malezije i Filipina mogle biti uvučene zbog geografske blizine, smatraju analitičari.
Indija i Turska ne bi u većoj mjeri sudjelovale u sukobu, smatraju analitičari. Turska bi se mogla ponašati kao destabilizirajući faktor bez jasne potpore bilo kojoj strani.
Smatraju i da bi obavezna vojna regrutacija u SAD-u bila uvedena samo u slučaju dugotrajnog sukoba koji traje nekoliko godina. Sigurnija područja u takvom sukobu bila bi ruralne regije daleko od vojnih instalacija i strateški važnih gradova. Stručnjaci ističu ključnu ulogu NATO-a i Quadrilateral Security Dialoguea (Quad), koji uključuje Australiju, Indiju, Japan i Sjedinjene Države, u slučaju globalnog sukoba.
Montgomery: SAD ne bi prvi napao nuklearnim oružjem
Japan bi gotovo sigurno sudjelovao u globalnom sukobu zbog prisutnosti brojnih američkih baza, dok je Australija već nagovijestila podršku SAD-u u slučaju kineske invazije na Tajvan. Zemlje poput Indonezije i Malezije mogle bi se uključiti zbog svoje geografske blizine, a Filipini bi mogli igrati ulogu ako Kina napadne američkog saveznika, kažu analitičari.
Japan bi mogao biti uvučen u sukob sa Sjevernom Korejom zbog američkih vojnih baza na svom teritoriju s obzirom na to da SAD ima 28.000 vojnika smještenih na Korejskom poluotoku.
Montgomery je dodao da bi svaka potencijalna upotreba američkog nuklearnog oružja vjerojatno bila “odgovor”, a ne prvi napad. “Jednostavno ne mislim da bismo mi bili prvi… onda se postavlja pitanje, kada bi Kina ili Rusija ponovno koristile nuklearno oružje? Vladimir Putin je pokazao najveću sklonost riziku od svih spomenutih lidera,” izjavio je Montgomery.
Analitičari su suglasni i u tome da bi vrijeme oporavka od bilo kakvog sukoba potpuno ovisilo o razmjerima uporabe nuklearnog oružja. Masovna uporaba bi zahtijevala dugo vrijeme oporavka, dok bi ograničena uporaba, poput taktičkog nuklearnog oružja, zahtijevala samo ograničeno vrijeme., prenosi Index