Mladen Novosel, predsjednik najveće hrvatske sindikalne središnjice, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, bio je gost Novog dana kod Tihomira Ladišića.
“Kad govorimo o troškovima života i cijenama, mi smo apsolutno nekonkurentni. Iznad smo EU-a po cijenama hrane, a ispod po plaćama”, govori Mladen Novosel.
“Tu je najveći problem zašto je toliko radnika otišlo iz Hrvatske. Ovo pitanje politike plaća je puno složenije nego što naoko izgleda”, dodaje.
On naglašava i da je vrlo upitno koliko je realno povećanje plaća kojim se Vlada hvali. “Minimalna plaća je samo jedna komponenta. Zakon o minimalnoj plaći donesen je 2007. da zaštiti radnike na najjednostavnijim poslovima, da postoji minimalna cijena rada…” govori Novosel. Dodaje i da oko 95.000 radnika u Hrvatskoj prima minimalnu plaću, ali da je puno veći problem od toga što je i jako puno radnika dobiva tek nešto više od minimalca.
Kaže i kako u realnom sektoru postoji minimalna plaća, ali ona nije, kao u javnom, osnovica za obračun svih ostalih plaća. Odnosno, u privatnom sektoru nema koeficijenata. “Ovih 130 i nešto posto koliko je od 2016. rasla minimalna plaća, ostale su plaće mnogo manje rasle. Nikada se ne može dogovoriti automatizmom isto povećanje i za sve druge plaće kao za minimalnu. To je onda ogromno povećanje za poslodavca. To lijepo zvuči, ali to je samo za taj donji prag. Mi zbog toga imamo taj suženi prostor i ogromno nezadovoljstvo radnika”, govori Novosel.
Upozorava Novosel i da se mora dizati prosječna plaća, ali i raditi na kolektivnim ugovorima kojima se uređuje raspon plaća. “To DIRH ni Porezna ne nadziru. Kad bi poslodavci poštivali četiri postojeća granska kolektivna ugovora, prosječna plaća bi bila najmanje sto eura viša.”
“Nikakva je posljedica za one koji ne poštuju. DIRH nema kapaciteta i nisu osposobljeni da to mogu nadzirati. Govorimo o sektorskom, ne o svakom kućnom kolektivnom ugovoru. Govorimo jednostavno o nemogućnosti države da politiku plaća u privatnom sektoru provodi i nadzire. To nam fali. Poštujemo intenciju vlade da slijedi ove postotke, ali moramo nešto učiniti da potaknemo kolektivno pregovaranje, ali i da poslodavci shvate da minimalna plaća nije jedino što oni moraju. To je jedino za što ih inspektor može kazniti”, pojašnjava.
Strani radnici
Novosel kaže kako u Hrvatskoj za 970 eura bruto nećete naći kvalificiranog radnika. Dodaje da u Hrvatsku dolaze strani radnici jer tih 750 eura neto koje moraju dobiti je tri puta više nego što dobivaju u svojim zemljama.
“Njima je Hrvatska prolazna stanica i polako poslodavci počinju shvaćati da im ni strani radnik nije garancija da će ostati, biti produktivan i efikasan. Polako se shvaća gdje se griješilo kad se pustilo domaće radnike da idu. Da su im samo malo podizali plaće i davali ugovore na neodređeno, možda bi ljudi ostajali ovdje. Sad se to privatnom sektoru obija o glavu”, kaže Novosel.
Zatvaranje tvrtki
Dodaje i kako nijednoj od tvrtki koje se trenutno zatvaraju nije problem isplatiti plaće. “Hempel u Umagu se zatvara jer Danci jednostavno više ne žele raditi u Hrvatskoj. Oni imaju dobit, dobro posluju, očito su tu neki drugi interesi”, govori.
Navodi i tvornicu kombajna u Županji o čemu je pisao FORBES HRVATSKA.
“Nisu u blokadi, jednostavno su zaključili da će premjestiti tvornicu u Azerbejdžan i neće više raditi ovdje. To su sve nekad bile državne tvrtke i to je država prodavala. I sad se žele riješiti Borova po svaku cijenu. To je jedini simbol opstanka industrije u Vukovaru, gradu heroja, i to se ne smije dati bilo kome tko će otići kao što i ovi sada odlaze. Država treba staviti svoju upravu, oni mogu raditi za ministarstva, državne tvrtke, biti konkurentni. Ali zadnjih godina je politika takva da se to sve stavi na tržište, da tržište sve riješi… Varteks je godinama isto tako bio… Činjenica je da jedan brend, najjači hrvatski tekstilni brend, samo tako olako izgubljen. Sreća još postoje neke šanse, nastavili su s nekim radom u stečaju. Nadam se da će opstati, makar Varteks Nova. Sve to nije utjecaj cijene rade, tvrtke ne propadaju zbog cijene rade nego zbog lošeg vođenja i globalnih prilika”, navodi Novosel.
Zapošljavanja u ministarstvima
Što se tiče najavljenih zapošljavanja u ministarstvima, Novosel kaže kako ne zna hoće li to povećati produktivnost ili je riječ samo o uhljebljavanju. “Posao je državnom i javnom sektoru je postao konkurentniji nego u privatnom”, kaže Novosel.
“Poslodavci moraju shvatiti da strani radnici nisu garancija stabilnosti tvrtke. Oni neće dugo ostati u Hrvatskoj, mi moramo imati veće, konkurentnije plaće i onda neće biti toliki problem ni dolaska stranih radnika… Zašto u RH ne dolazi nitko iz zemalja EU-a? Mi s našim plaćama nismo konkurentni i radnicima iz Rumunjske i Bugarske. Treba postrožiti uvjete stanovanja stranih radnika, dati im prava za vrijeme nezaposlenosti. Mi bi htjeli da neki ljudi ovdje ostanu duže, ali garantiram da s ovakim pristupom i cijenama rada neće dugo biti ovdje”, zaključio je., piše N1