Zašto država i dalje s čak 25 posto PDV-a oporezuje donacije koje u potresom stradala područja idu preko humanitarnih organizacija? Je li baš nužno da država u uvjetima proglašene katastrofe “zarađuje” na dobroj volji i humanitarnom radu onih koji na terenu obavljaju i dio njezina posla? O svemu tome u TNT-u je govorila upraviteljica Zaklade Solidarna, Marina Škrabalo.
Zaklada Solidarna i Fond 5.5 dosad su prikupili 10,7 milijuna kuna donacija. Zaklada postoji pet godina i prva je domaća privatna zaklada za zaštitu ljudskih prava.
Škrabalo vjeruje kako su humanitarne organizacije dosad prikupile preko 100 milijuna kuna, ne računajući privatne inicijative.
PDV na donacije
Zaklada Solidarna u srijedu je tražila hitno donošenje odluke o oslobađanju plaćanja PDV-a za sve stradale koji su se sami krenuli zbrinjavati nakon potresa, kao i za organizacije koje posjeduju rješenje o pravu na obavljanje humanitarne djelatnosti.
Otvorenim pismom upozorila je premijera Andreja Plenkovića da će velik dio prikupljenih donacija morati biti oporezovan PDV-om, a toliko manje dobit će ljudi na Baniji.
“Prema aktualnom režimu, isključivo donatori vlastitih proizvoda i usluga oslobođeni su PDV-a”, kaže Škrabalo.
Potom je navela kako će se na donacije od 100 milijuna kuna, koliko su prema njezinoj procjeni prikupile humanitarne organizacije, platiti PDV u iznosu od 25 milijuna kuna.
“Od prikupljenih 10,7 milijuna kuna donacija, državi ide 2,2 milijuna PDV-a”
“Mi ćemo 2 milijuna plasirati u obliku financijskih potpora za 500 do 700 najugroženijih domaćinstava, a ostali novac ide isključivo za stambeno zbrinjavanje i investiciju u montažnu dugoročnu gradnju. Državi ćemo predati 2,2 milijuna kuna kroz PDV. Taj novac u ovom trenutku neće biti u opticaju. Za nas to znači ili 50 kontejnera manje, 25 kućica manje i 7 trajnih domova manje”, govori Marina Škrabalo.
Potom je istaknula kako na terenu postoji živa i solidarna situacija, koju očito državne strukture ne prepoznaju kao dodanu vrijednost.
Iz Ministarstva financija i Porezne uprave za N1 kažu da ne mogu maknuti PDV kupcima – mogu samo poreznim obveznicima. Na pitanje ima li prijedlog kako to riješiti, rekla je:
“Hrvatska, kao članica EU-a, ne može samostalno upravljati svojim poreznim sustavom, ali to ne znači da je EU kratkovidna i da ne postoje opravdane situacije kada je moguće raditi iznimke. U tom smislu želimo zamoliti premijera da uzme u obzir da proglašenje prirodne katastrofe daje dodatne alate njemu za upravljanje. Moguće je raditi izvanredne odluke na kratki rok.”
Model se može naći i primijenjen je u 2020., ističe Škrabalo, “vezano uz iznimke vezane uz PDV kad se radi o hitnom kriznom odgovoru na covid. Znamo da je Europska unija donijela pravilo da su carine i PDV-a oslobođeni sav uvoz zaštitne opreme iz trećih zemalja”. Spomenula je i uvođenje privremene nulte stope PDV-a, na određeni popis proizvoda na šest mjeseci, koje je uvela UK, dodavši kako bi Vlada RH mogla isto – proglasiti nula posto stope PDV-a u trajanju od 29. prosinca do 29. veljače, na određene tipove građe.
“Vlada ne vidi dodanu vrijednost u građanskoj solidarnosti”
“U ovoj situaciji je očito da Vlada ne vidi dodanu vrijednost u građanskoj solidarnosti”, ponovila je Škrabalo pa dodala:
“Vjerujemo u poreze, u državu, u njezinu odgovornost, ali onda bismo trebali vidjeti da će Vlada tih 25 posto, što će zaraditi, usmjeriti na jačanje javnih službi na tom području.”
Pitanje je, kaže, hoće li država svima nama dokazati da je spremna uložiti u vlastite resurse da pomaže građanima, osim što ih na neki način “kažnjava za to što su se tamo našli motati”.
Objašnjava i kako nedostaje pitanje integracije formalnog i neformalnog sustava. Predlaže da Stožer na sastanke uključi, ne samo Crveni križ, nego i tajnika koordinacije pri CK-u, da se uspostavi razmjena podataka o kontejnerima koji se nabavljaju preko državnih i preko humanitarnih kanala. “Najveći detektivski posao nam je kako doći do čovjeka iz Civilne zaštite da nam kaže je li netko na listi”, govori Škrabalo.
“Ono što nam treba je centralna koordinacijska točka. Medved i Milošević su napravili jako veliki posao. Uspjeli su koliko-toliko dovesti u red stanje rasula koje je nastalo nakon potresa, ali nemamo trajnu strukturu. Ne postoji jedan informacijski portal gdje svi unose podatke, ne postoji sustav razmjene podataka o obiteljima, donatori nisu sustavno informirani gdje da prijave akciju i dobiju rješenje…
Bilo bi najbolje, najkorisnije, najbrže kada bi premijer imao mali eksperiment – mijenjam posao na tjedan dana. Neka jedan dan neka hoda s Medvedom i Miloševićem po terenu, jedan dan neka dođe nama u Solidarnu pomagati s kućicama, jedan dan neka volontira u Crvenom križu, jedan dan neka ode s Caritasom pogledati kako izgleda instalacija kontejnera na nepreglednim terenima. Možda ćemo tjedan nakon toga imati drugačije vodstvo i možda će gospodin Plenković shvatiti da je presudan trenutak da Vlada iskaže poštovanje i povjerenje prema građanima koji se trude biti istinski dobri prema ovoj zemlji”, rekla je Škrabalo iz Solidarne gostujući u TNT-u.